
Moskva, 2005.
BUDUĆE ŠAHOVSKE KRALJICE
Govoreći o šahovskim kraljevima, ne treba zaboraviti ni šahovske kraljice. U istoriji šaha ostalo je mnogo slavnih imena velikih šahistkinja, počev od prve svjetske prvakinje Vere Menčik. Šahovski svijet divio se briljantnim pobjedama Ljudmile Rudenko, Olge Rubcove, Jelisavete Bikove, None Gaprindašvili, Maje Čiburdanidze, Nane Aleksandrije, Ale Kušnir, Irine Levitine, Jelene Ahmilovske, Nane Joselijani, Alise Galjamove, sestara Polgar, Se Đun i drugih.
A genijalna Mađarica Judit Polgar principijelno igra samo na muškim turnirima, ima rejting iznad 2700 poena, ravnopravno pripada muškoj šahovskoj eliti i odavno sebi postavlja cilj da šahovsku krunu preuzme od predstavnika jačeg pola.
Godine 2004. titulu svjetske prvakinje osvojila je Bugarka Antoaneta Stefanova. Prije nje titulu najjače šahistkinje držala je Kineskinja Zhu Chen. U žensku šahovsku elitu ulaze i Jekaterina Kovaljevska, Svetlana Matvejeva, Aleksandra Kostenjuk (Rusija), Ketevan Arahamija-Grant, Nino Hurcidze, Nino Gurijeli (Gruzija), Sju Džun, Vang Pin, Sju Juhua (Kina), Natalija Žukova, Ana Zatonskih, Ina Gaponenko, Tatjana Vasilevič, Tatjana Kononenko (Ukrajina), Elmira Skripčenko-Lotje (Francuska), Ketino Kahiani-Arvinjska (Njemačka), Pija Kramling (Švedska), Iveta Radzijevič (Poljska), Jelena Sedina (Italija), Hampi Koneru (Indija) i druge.
Specifičnost ženskog šaha je u tome što veoma često mlade šahistkinje, uzrasta od 14 do 18 godina, igraju vodeće uloge u svojim zemljama i osvajaju prva mjesta na međunarodnim takmičenjima. To se, možda, događa zato što se u starijem uzrastu šahovska aktivnost smanjuje zbog porodičnih obaveza, svakodnevnih poslova i vaspitanja djece. Ipak, mnoge istaknute šahistkinje, poput Gaprindašvili, Čiburdanidze, Matvejeve i Galjamove, ne namjeravaju bez borbe da prepuste svoje pozicije i veoma strogo ispituju mlađu generaciju.
Ali ipak, ko bi u skorije vrijeme mogao postati nova šahovska kraljica? Koja će od mladih šahistkinja najsnažnije skrenuti pažnju na sebe?
ALEKSANDRA KOSTENJUK

Šahovska karijera Ruskinje Aleksandre Kostenjuk (rođena 1984. godine) razvijala se izuzetno brzo. Sa 14 godina postala je najmlađi ženski velemajstor, a bila je i višestruka svjetska i evropska šampionka među djevojkama.
Šah je počela da igra sa pet godina. Otac, bivši vojni konstruktor Konstantin Kostenjuk, usprkos protivljenju bake, sjeo je svoju kćerku za šahovsku tablu i počeo da je uči pravilima ove drevne i mudre igre.
Inače, kasnije je kompjuterski program, koji je otac razvio za Aleksandru i nazvao njenim imenom, dobio opšte priznanje. Taj program je čak pomogao i Vladimiru Kramniku, tada još budućem svjetskom prvaku u klasičnom šahu.
Djevojčica je odrastala kao pametna, vrijedna i brzo je usvajala znanje. Vrlo rano je naučila da čita, a školu je završila sa 15 godina. I šahovski uspjesi su se stalno nizali.
Godine 2001. u Moskvi je objavljena knjiga Aleksandre Kostenjuk „Kako postati velemajstor sa 14 godina“. Krajem iste godine, kao sedamnaestogodišnja izazivačica, postala je učesnica finalnog meča za titulu svjetske prvakinje. Njena borba protiv Kineskinje Zhu Chen bila je beskompromisna, uzbudljiva i dramatična.
U prvoj partiji, igrajući bijelim figurama, Kostenjuk je pobijedila na 50. potezu. U drugoj partiji Zhu Chen, poznata po svom čeličnom karakteru, uzvraća udarac.
U trećoj partiji Kineskinja pobjeđuje crnim figurama i rezultat u meču postaje 2:1 u njenu korist. U četvrtoj, posljednjoj klasičnoj partiji, Saša, koja je igrala crnim figurama, morala je da pobijedi — i ona to uspijeva!
Zhu Chen – A. Kostenjuk
1.d4 f5 2.Kf3 Kf6 3.g3 e6 4.Lg2 d5 5.0-0 Ld6 6.b3 De7 7.c4 c6 8.Lb2 0-0 9.Dc1 a5 10.La3 Ka6 11.Lxd6 Dxd6 12.c5 (bijeli pokušava da igra u skladu sa situacijom u meču, gdje je remi jednak pobjedi) 12…De7 13.Ke5 (bolje je bilo 13.Kc3) 13…Kd7 14.Kxd7 Lxd7 15.f4 b6 16.cxb6 Db4 17.Dc3 Dxb6 18.Kd2 Tf8 19.Tfc1 c5 20.Kf3 Tc7 21.e3 Tac8 22.Dd2 (u ovoj poziciji crni ima samo slabe šanse za uspjeh) 22…a4 23.Ke5 Le8 24.dxc5 Kxc5 (bolje 24…Txc5) 25.bxa4 Lxa4 26.Tab1 Da7 27.Dd4 Le8 28.Tc2 Da3 29.Dc3 Da4 30.Db2 Da6 31.Lf1 Da7 32.Dd4 Da3 33.Dc3 Da4 34.Db2 De4 35.Te1 g5 36.Lg2 Da4 37.Tec1 Da5 38.Dc3 Da7 39.Dd4 Da3 40.Dc3? (pozicija se malo promijenila, što ovaj potez čini grubom greškom) 40…Kb3 41.Dxb3?? (bijeli, nakon greške, pravi odlučujuću grešku; bolje je bilo 41.Dd3 Dxc1+ 42.Txc1 Txc1+ 43.Lf1 Kc5 44.Da3, što je davalo šanse za spas) 41…Dxb3 42.axb3 Txc2 43.Txc2 Txc2 44.fxg5 Te2 45.Kf3 Te3+ 46.Kd4 Kf7 47.Lf1 Ld7 48.Kf2 Tc3 49.b4 e5 50.Kf3 Ke6 51.Kh4 e4 52.g4 hxg4 53.Kxg4 d4 54.h4 Tc2+ 55.Ke1 Tc1+ 56.Kf2 e3+ 57.Kg1 Lb5, bijeli predaje.
Rezultat u meču postao je izjednačen – 2:2. Za određivanje pobjednice odigrane su dodatne četiri partije u ubrzanom šahu. Nakon dvije partije ponovo je bio remi (1:1). Međutim, u preostale dvije partije bolja je bila Zhu Chen, koja je i proglašena novom svjetskom prvakinjom FIDE.
Da, sa 17 godina Aleksandra Kostenjuk bila je na korak od osvajanja šahovske krune. Godinu dana ranije ispunila je normu međunarodnog majstora u muškoj konkurenciji. Mlada šahistkinja uvrštena je u sastav reprezentacije Rusije. Na Šahovskoj olimpijadi u Bledu (2002. godine) ekipa Rusije (J. Kovaljevska, S. Matvejeva, A. Kostenjuk, T. Kosinceva) osvojila je srebrnu medalju.
Ljeti 2002. godine u njemačkom gradu Majncu odigran je interesantan meč u ubrzanom šahu između vicešampionke svijeta Aleksandre Kostenjuk i mlade šahistkinje iz Drezdena, nade njemačkog šaha, Elizabet Pec.
Osam osnovnih partija nije dalo pobjednicu. Dvije dodatne partije u „petominutnom“ tempu takođe su završene neriješeno – 1:1, i tek u odlučujućoj partiji taj-brejka (11. partija u meču!) pobjedu je ostvarila Aleksandra Kostenjuk.
Godine 2004. Aleksandra Kostenjuk postala je šampionka Evrope. Tada se u Drezdenu okupio veoma jak sastav (A. Stefanova, N. Žukova, K. Arahamija-Grant, P. Kramling, N. Hurcidze, N. Dzagnidze, J. Sedova, T. Kosinceva, O. Aleksandrova i druge).
Kostenjuk i Peng Zhaoqin osvojile su po 9,5 poena iz 12 partija. U mini-meču za prvo mjesto Aleksandra je pobijedila Kineskinju rezultatom 1,5:0,5.
Aleksandra Kostenjuk postala je prva ruska šahistkinja – šampionka Evrope. U njenom životu došlo je do promjena. Udala se i živi između tri grada – Moskve, Pariza i Majamija, gdje je izašla njena kompjuterska igra „Alexandra the Great“, namijenjena djeci.
U edukativne svrhe Aleksandra je proputovala čitavu Ameriku – od Atlantskog do Tihog okeana – i uvjerila se u prednost Starog svijeta. A najbolje mjesto za trening, po mišljenju Kostenjuk, jeste Moskva.
Ona je takođe ispunila sve potrebne uslove za sticanje muške titule velemajstora. Pored toga, Aleksandra Kostenjuk postala je prva ruska sportistkinja koja je dobila jednu od glavnih uloga u filmu. Debitovala je u novom ostvarenju poznatog reditelja Stanislava Govoruhina „Hozjajka gostinice“. Uz šahistkinju su u filmu glumili i poznati glumci poput Inne Čurikove, Aleksandra Mihajlova, Irine Kupčenko, Jevgenija Žarikova, kao i šoumen Maksim Galkin.
U martu 2003. godine Aleksandra Kostenjuk je zajedno sa Mađaricom Žužom Polgar, kao i dvojicom američkih velemajstora – Valterom Braunom i bivšim Odesitanom Levom Alburtom – uvedena u Šahovsku kuću slavnih, otvorenu u Majamiju.
Aleksandra ima mlađu sestru Kseniju (rođ. 1987), koja, međutim, još nije stekla veću slavu u svijetu šaha.
(Nastaviće se)