Milija Jakić, sjajan vizuelni umjetnik, podijelio je sa nama link sa šahovskom tematikom na Fine Art America. Na ovom sajtu možete pronaći raznovrsne umjetničke radove, od ozbiljnih ulja na platnu, crteža, fotografija, karikatura, pa do patenata vezanih za šah. Nadamo se da ćete uživati u ovom vizuelnom putovanju kroz šahovsku umjetnost.
Danas sam dobio zanimljivu poruku od jednog čitaoca, koji je i sam zaljubljenik u vizuelnu umjetnost, a ujedno i simpatizer šaha. Iako, kako sam kaže, „šah igra srednje žalosno“, njegova ljubav prema crtanju i eksperimentisanju u oblasti optike rezultirala je nesvakidašnjim grafičkim radovima inspirisanim šahovskom tablom.
U pitanju je serijal vizuelnih eksperimenata u kojima je šahovska tabla poslužila kao optički uzorak. Cilj nije bio crtanje šahovskih scena u klasičnom smislu, već istraživanje načina na koji softverski generisani optički elementi deformišu sliku. Rezultat su radovi koji balansiraju između matematike, umjetnosti i igre – upravo ono što šah često i jeste.
Autor, koji se potpisuje kao mXe (Milija Jakić), skromno je ponudio da objavimo ono što nam se svidi – a meni se dopalo dovoljno da ih sve podijelim s vama. Uživajte u ovom neobičnom spoju optike i šahovske forme!
„Mat u tri poteza“ (engl. Check Mate in Three Moves) — slika umjetnika Hildura Nilsena Prala iz 1885. godine. Na platnu danskog slikara prikazana su tri čovjeka kako se naginju nad šahovskom tablom u potrazi za rješenjem.
Na samoj tabli prikazana je pozicija iz šahovskog problema poznatog šahovskog kompozitora Hermana fon Gotschala, objavljena u časopisu Kleine Problemschule 1885. godine. Na potezu je bijeli. Mat u 3 poteza. Možete li ga pronaći?
„Mladić nagnut nad šahovskom tablom“ — 🖼 slika britanske 🎨 umjetnice Beryl Fowler (1904).
Mary Beryl Menzies rođena je 1881. godine u Newcastleu. Prezime Fowler je dobila od svog muža, koji je takođe bio umjetnik.
Pozicija na šahovskoj tabli prikazana na Fowlerovom platnu reprodukuje ♟ šahovsku problematiku problemiste Jesse Paul Taylora iz časopisa „The Westminster Papers” (1877).
Slika je nastala otprilike 1929-1930. godine i izazvala je pravu senzaciju pa je prodana za £994 000.
Posle nekoliko godina, slika je preprodana za £1 100 000. Snaga Robertsove slike bila je zapažena još od strane njegovih savremenika kada su „Šahisti“ prvi put izloženi u sali Londonske asocijacije umjetnika 1931. godine.
Tada je kritičar The Timesa primijetio: „Gospodin Roberts povezuje sliku uz pomoć čiste snage svojih emocija, na što ukazuju odnos i izraz lica — trenutak napetosti na slikama.“
Takvi elementi su u velikoj mjeri dio Robertsovih radova tog vremena, a slike s kraja 1920-ih i početka 1930-ih godina često su ispunjene ekspresivnošću, pojačanom zapažanjem i kompozicionom sposobnošću koju je umjetnik prikazao.
GM Rashit Ziatdinov je dao humorističan naziv ove slike: „Žensko prvenstvo Evrope u šahu 1780-1800„.
Očigledno se ne radi o takmičenju u Evropi, već u Indiji. Pogledajte detaljnije ispod slike…
Dvorske dame igraju šah, 1780—1800 godine, umjetnik- Nevasi Lal (radio je u Indiji i bio aktivan od 1760 do 1800). Slika se nalazi u Nacionalnom muzeju azijskih umjetnosti – Guimet u Parizu, Francuska kao dio Nacionalnog muzeja. fr. Dames de cour jouant aux échecs (Dvorske dame igraju šah) Papir, guaš, zlato. 47 × 62 cm
**********
Nevasi Lal, umjetnik kojem se pripisuje gouaš (tečna boja koja se sastoji od pigmenta, vode i veziva (obično bjelanca ili gume arabike) često koristi na papiru, kartonu ili platnu) radio je u gradu Lucknow, u Indiji, u drugoj polovini 18. veka.
U Luvru je do ’99. bila izložena slika Morisa Reča „Šah – mat“. Na njoj je predstavljena simbolična partija šaha koju đavo igra sa svakim od nas. Prikazan je očaj na kraju borbe za dušu i đavo koji prezirno gleda čoveka, jer ga je, naizgled, matirao svojim crnim figurama. To je ono što većina vidi.
Ali, ono što većina ne vidi, jer površno i gleda, je da partija šaha, ipak, nije završena! Beli kralj ima još jednu šansu i nije u šah-mat poziciji! Čovek ima logičan potez koji mu ostavlja mogućnost da pobedi đavola! I đavo zna za taj potez, naravno, namerno ga je i ostavio. Zato se i podlo osmehuje, jer zna da će mu većina igrača predati partiju, bez razmišljanja, u očaju i strahu od smrti, odustajući pre nego što shvate da im je bio ostavljen izbor.
Simbolika jasno pokazuje da uvek postoji još jedan potez, još jedno rešenje, još jedan izlaz, naročito onda kada čovek veruje da je sve izgubljeno. Ma koliko jeretički zvučalo Lucifer poštuje pravila koja je sam postavio.
Slikar: Johann Baptist Jakob Raunacher, austrijski umjetnik rođen 1705 u Völkermarktu, a preminuo 1757 u Grazu
Zanimljivo na fotografiji: Momak bijele kose igra crnim figurama; momak sa crnom kosom igra bijelim figurama. Bijeli je izgleda agresivniji igrač. Šahovska tabla je pogrešno postavljena.
Slikar: Abraham J. Bogdanove (1888 – 1946) rođen je u Rusiji. Njegova porodica emigrirala je u New York 1900. Studirao je na Cooper Union Institute of Art, Nacionalnu akademiju za dizajn i Arhitektonsku školu Univerziteta Columbia, da bi na kraju napravio svoj dom u Maineu.
Sliku „Miranda igra šah sa Ferdinandom“ naslikao je 1822 Gillot Saint-Evre (1791–1858).
Gillot Saint-Evre je bio je francuski slikar i graver. Kreirao je scene na historijske i književne teme, kao i žanrovske scene i portrete.
„Napolju je mrak. Sjaj svijeća na mantiji ističe dva glavna lika, ostavljajući sve ostalo u pozadini, a dvoje ljubavnika nesvjesni su svoje okoline. Nemaju sto, tako da ih šahovska tabla za igru na neki način ujedinjuje.“
Autorov pseudonim je akronim za „Kreativni crni umjetnik koji se bori protiv neznanja“ i „Blagoslovena kreativnost afričke omladine“
Sjevernoamerički slikar Cbabi Bayoc slikao je sliku svakodnevno tokom 2012. kako bi pokazao pozitivne slike afroameričkih roditelja u interakciji sa svojom djecom. Ova slika je pod nazivom Život je šahovski potez,
Bajoc je citiran: „Pokušavam da naučim svoju djecu da uvijek postoje posledice za sve što uradiš. Moram češće da vadim tablu i da se više igram sa njima i da to pretvorim u ritual. To može biti način podučavanja životnih lekcija.“
Pogledajte kibicera u donjem desnom uglu, koji šapuće predlog djetetu koje igra protiv tate. A napetost trenutka se čak odražava i u očima plišanog mede
Slikar: Johann Heinrich Wilhelm Tischbein (1751-1829) njemački slikar klasicističkog stila
„Konradina, vojvodu od Švapske (1252-68), poslednjeg potomka kuće Hohenstaufena, zarobio je Karlo Anžujski nakon njegovog poraza u bici kod Tagliacozza 1268. godine, a potom mu odrubio glavu sa njegovim prijateljem Fridrikom od Badena. Conradin je bio strastveni šahista, igrom koju je smatrao simbolom borbe za vlast. Slika prikazuje trenutak kada njega i njegovog prijatelja sudija Bary obavještava o njihovom skorom pogubljenju. Mladi vojvoda od Flandrije plače zbog ove vijesti, ali Conradin i Frederick pokazuju samo iritaciju zbog prekidanja njihove šahovske partije.“
ŠahistiMoshe Ryneckog (1881.-1943.), poljskog slikara ubijenog u logoru Majdanek 1943. Ovaj umjetnik jevrejskog porijekla naslikao je mnogo slika iz života Jevreja prije holokausta.