„Knez Miškin šahovskog carstva“
O životu i stvaralaštvu majstora Seleznjeva
VLADIMIR NEJŠTADT, VLADIMIR PAK
Donjeck 2007
Moskovski međunarodni turnir (nastavak)
Munjevitim tempom — za svega nedjelju dana — snimljena je filmska komedija „Šahovska groznica“. Njena radnja je jednostavna. On (glumac Fogel) voli Nju (glumica Zemcova). I Ona voli Njega. Ali tada u Moskvi počinje šahovski turnir i On, opčinjen veličanstvenom igrom Hozea Raula Kapablanke, zaboravlja na sve, čak i na Nju. Tada Ona odlazi kod Kapablanke sa molbom da joj pomogne da vrati vjerenika.
Idol Moskovljanki osvaja i junakinju filma. Na kraju i Ona zavoli šah i od protivnice ove igre postaje njegova vatrena poklonica. U filmu je Kapablanka igrao samoga sebe.
Film je ispao duhovit, vedar i poletan, prožet velikom ljubavlju prema šahovskoj umjetnosti, zbog čega je stekao ogromnu popularnost među ljubiteljima šaha — i ne samo među njima. Ova filmska traka sa velikim uspjehom prikazivana je širom Sovjetskog Saveza i doprinijela je popularizaciji šaha.
Interesovanje za turnir bilo je nevjerovatno. Svakodnevno ga je posjećivalo i do dvije hiljade gledalaca. U organizacionom odboru turnira bili su: N. D. Grigorjev — predsjednik, V. E. Jeremejev — sekretar i glavni administrator, S. S. Levman, N. A. Pančenko i G. L. Raskin, koji je rukovodio pres-biroom.
Održavanje tako grandioznog turnira postalo je moguće zahvaljujući energiji i upornosti predsjednika Svesavezne šahovske sekcije N. V. Krilenka, koji je od Savjeta narodnih komesara SSSR-a obezbijedio posebna sredstva za ovaj događaj.
Među učesnicima turnira bili su, naravno, i sovjetski šahisti — osvajači medalja sa posljednjeg prvenstva države i pobjednici kvalifikacionih takmičenja. Dobar rezultat očekivao se od šampiona Sovjetskog Saveza Jefima Bogoljubova, dok su ostale sovjetske predstavnike neki strani novinari unaprijed proglašavali autsajderima i kandidatima za posljednja mjesta.
Ukupno su na Moskovskom turniru bila akreditovana 32 strana dopisnika.
Prije početka Moskovskog međunarodnog turnira Jefim Bogoljubov iznio je svoju prognozu:
„… Lično se nadam da ću se ugurati među prvih pet, gdje ćemo vjerovatno vidjeti Kapablanku, Laskera, Rubinštajna i Vidmara… Smatramo potrebnim da upozorimo šahovsku publiku koja će moskovski turnir pratiti samo preko novina, da ako se pojavi neko ‘zabavno’ obavještenje, na primjer: ‘Verlinski pobijedio Kapablanku’, to ne treba smatrati potpuno nemogućim… Čini mi se takođe da će novopečeni, ali veoma talentovani maestro Gotgilf protiv stranaca napraviti priličan broj remija…“
Bogoljubovljeva prognoza pokazala se tačnom čak 83,3 odsto! Verlinski je zaista pobijedio Kapablanku, Gotgilf je odigrao 11 remija, od čega šest protiv stranaca, a sam Bogoljubov postao je pobjednik turnira.
Otvaranje turnira održano je 9. novembra 1925. godine u prepunoj Kolonijalnoj sali Doma sindikata. Ovako je atmosferu opisao učesnik turnira, majstor Iljin-Ženevski:
„Publika, koja je do posljednjeg mjesta ispunila salu, sa ogromnim interesovanjem i gorućom radoznalošću posmatrala je novopridošle strance. Mnogi su čak ustajali sa mjesta i peli se na stolice. Odjednom se začuo gromoglasan aplauz. Aplauz je rastao i pretvorio se u prave ovacije. Pojavio se svjetski šampion Hoze Raul Kapablanka. Smiješeći se i klanjajući se na sve strane, probijao se prema prvim redovima, gdje su mu organizatori ostavili slobodno mjesto. Ponovo je odjeknuo aplauz. To je bio Lasker…“
Za učesnike turnira bili su obezbijeđeni odlični uslovi, a živjeli su u hotelu „Nacional“. Same partije igrane su u nekadašnjem hotelu „Metropol“, koji je tada postao Fontanska sala Drugog doma sovjeta. Na sredini sale nalazila se fontana čiji je mirni žubor, prema zamisli organizatora, trebalo da priguši spoljašnju buku i stvori prijatnu svježinu.
Već u prvom kolu žrijeb je spojio Emanuela Laskera i Hozea Raula Kapablanku. Interesovanje za tu partiju bilo je ogromno. Ljubitelji šaha koji nisu uspjeli da nabave ulaznice ispunili su okolne ulice i čak zaustavili saobraćaj. Poslije 29. poteza protivnici su pristali na remi.
Igraju Em.Lasker i H.R.Kapablanka
(Evo ispod i kompjuterski obojene i izoštrene fotografije!)
Lasker je sa velikim nadahnućem odigrao prvu polovinu turnira, osvojivši osam poena iz deset partija. Bolji rezultat imao je samo Jefim Bogoljubov — 8,5 poena iz 11 partija.
A u dvanaestom kolu dogodilo se nešto neobično. Lasker je imao potpuno dominantnu poziciju protiv Meksikanca Karlosa Torea. Tada mu je iznenada kurir predao telegram. Njegova supruga Marta javila mu je da će drama „Vom Menschen die Geschichte“ („Istorija o čovjeku“), koju je napisao zajedno sa bratom Bertoldom, uskoro biti postavljena na scenu.
Uvijek uzdržan u javnosti, Lasker ovoga puta nije mogao sakriti radost. Na drami je sa bratom radio gotovo sedam godina. U njoj se razvijala „filozofija neravnoteže“. Uz to, Bertoldova supruga, pjesnikinja Elza Lasker-Miler, pretočila je dramu u stihove.
Lasker je ustao od table i uzbuđeno počeo da priča prijateljima o radosnoj vijesti. Lasker je tako prekršio svoje pravilo da se tokom turnirske partije ne odvlači pažnja. A zatim je… napravio niz ozbiljnih grešaka i izgubio partiju!
Poslije toga Lasker je izgubio završnicu od Levenfiša, koju je mogao da spasi, remizirao je sa Tartakoverom, a u finišu nije uspio da pobijedi Semiša i Gotgilfa. Ipak, uspio je da osvoji drugo mjesto iza Bogoljubova.
Jefim Bogoljubov odigrao je sjajan turnir. Izgubio je samo od Kapablanke i Retija, a ostvario je čak 13 pobjeda. Sa rezultatom od 15,5 poena iz 20 mogućih, Bogoljubov je postao pobjednik turnira. Drugoplasirani Lasker zaostao je za njim poen i po, dok je trećeplasirani Kapablanka imao dva poena manje.
Aleksej Seleznjev veoma je žalio što nije ušao među učesnike međunarodnog turnira. Prisustvovao je svim kolima i sa zavišću posmatrao partije svojih starih poznanika — Laskera, Špilmana, Grinfelda, Tartakovera, Retija i Bogatirčuka — ali je, naravno, navijao za svog prijatelja Bogoljubova.
U kuloarima turnira Seleznjev je držao konsultacije, komentarisao odigrane partije, davao procjene odloženih pozicija i održavao simultanke za ljubitelje šaha. Sa velikom radošću dočekao je Bogoljubovljev trijumf na ovom prestižnom turniru.
(Nastaviće se)