Evgenij Gik: Ljudi i figure (40.nastavak)

Šahovski jednotomnik
Moskva 2013.

OD KAPABLANKE DO NIŽNIKA

IZA ŠAHSKE TABLE I NA FUDBALSKOM TERENU (nastavak)

Prvi šahovski vunderkindi bili su José Raúl Kapablanka i Samuel Reševski, čiji se talenat ispoljio početkom prošlog vijeka. Budući svjetski šampion Kapablanka je sa 13 godina postao prvak Kube, dok je višestruki izazivač na krunu Reshevsky već sa 9 godina putovao po prestonicama Evrope, održavajući simultanke.

U tabeli 1 nije naveden podatak o godini kada su postali velemajstori. Razlog je jednostavan – u njihovo vrijeme takva titula još nije postojala (najbolji šahisti nazivali su se majstorima), a zvanično ju je FIDE uvela tek 1949. godine. Nažalost, prva dva vunderkinda odavno više nisu među živima.

Sredinom pedesetih godina Boris Spaski je sa 18 godina osvojio najvišu titulu, što je tada bio jedinstven događaj. Robert Fišer oborio je rekord Spaskog za čak tri godine – velemajstor je postao sa svega 15 godina! Zanimljivo je da su i Spaski i Fišer, odmah po sticanju titule, ušli u borbu za svjetsku krunu. Spaski se odavno povukao iz šaha, dok je Fišer prerano preminuo, poživjevši svega 64 godine.


REKORDERI

VunderkindZemljaRođenVelemajstor
Bobby FischerSAD09.03.194315 godina, 6 mjeseci, 1 dan
Judit PolgárMađarska23.07.197615 godina, 4 mjeseca, 28 dana
Péter LékóMađarska08.09.197914 godina, 4 mjeseca, 22 dana
Étienne BacrotFrancuska22.01.198314 godina, 2 mjeseca, 0 dana
Ruslan PonomariovUkrajina11.10.198314 godina, 0 mjeseci, 17 dana
Bu XiangzhiKina10.12.198513 godina, 10 mjeseci, 13 dana
Sergey KarjakinUkrajina12.01.199012 godina, 7 mjeseci, 0 dana

Tabela 3


Dakle, Fišer je bio prvi supervunderkind, prvi velemajstor – školarac. Od tada je prošlo više od pola vijeka, a samo je sedam šahista uspjelo da postavi rekord u ovoj posebnoj „vunderkindovskoj“ oblasti – svaki sljedeći postajao je velemajstor ranije od svog prethodnika.

Čitava veličanstvena sedmorka vunderkinda–rekordera prikazana je u tabeli 3. O njima će biti riječi u ovom tekstu. Dati su kratki biografski podaci i nekoliko upečatljivih partija odigranih tokom školskih godina. Priča se završava u trenutku kada junak napuni 16 godina i dobije pasoš. A na kraju razgovora osvrnućemo se i na „vannrednog“ slučaj – Magnusa Carlsena.

Ali se najprije kratko zadržimo na tabeli 1. Zanimljivo je da su svi nasljednici Fišera danas živi i uspješno rade na šahovskoj njivi.

Henrique Mecking je u međuzonski turnir dospio sa svega petnaest godina, a šezdesetih godina to je značilo gotovo isto što i velemajstorska titula, s kojom je malo zakasnio. Iako je Mecking kasnije dugo bolovao, vratio se šahu i povremeno i danas nastupa na turnirima.

Garry Kasparov je sa 17 godina osvojio velemajstorsku titulu; krajem sedamdesetih to je mogao postići samo vunderkind, a Garry je upravo to i bio. Sa 12 godina osvojio je prvenstvo SSSR-a za omladince do 18 godina – nešto što prije njega niko nije uspio. Godine 1985. Kasparov je postao svjetski šampion i potom dominirao šahovskim svijetom punih trideset godina. Završivši takmičarsku karijeru, nastavio je aktivno djelovati u šahu: piše knjige, trenira i učestvuje na turnirima u brzom šahu.

Nigel Short takođe spada u vunderkinde: sa 14 godina osvojio je prvenstvo Engleske, a sredinom osamdesetih nije bilo mlađeg velemajstora od njega. Short i danas često nastupa na turnirima. Inače, svi vunderkindi koji su došli poslije njega znatno su mlađi; mnogi redovno igraju na superturnirima, a neki se čak bore i za svjetsku krunu.

Gata Kamsky je postao velemajstor sa 16 godina, a Judit Polgár sa 15, pri čemu je Judit oborila Fišerov rekord i postala prva žena koja se našla na „muškom“ spisku vunderkinda. Tek nedavno ju je nadmašila svjetska šampionka Hou Yifan, koja je normu ispunila godinu ranije.

Péter Lékó je otvorio novu etapu – prvi je osvojio titulu sa 14 godina. Zbog akceleracije, počev od Léka, podigli smo kriterijum, odnosno tačnije – snizili starosnu granicu za priznanje šahiste kao vunderkinda: 14 godina i manje.

Étienne Bacrot je Lékóov rezultat popravio za tri mjeseca, a Ruslan Ponomariov još za mjesec i po. Nedugo zatim Ponomariov je postavio još jedan rekord – postao je svjetski šampion FIDE jedva navršivši punoljetstvo. Bu Xiangzhi je prvi u istoriji „probio“ granicu od četrnaest godina – velemajstor sa 13! Kasnije su, kao što vidimo, još četvorica, osim kineskog šahiste, došla do najviše titule u istoj dobi. Trojica su ga nadmašila za nekoliko mjeseci, ali se tokom proteklih godina posebno istakao Sergey Karjakin – velemajstor sa svega 12 godina! Rekordna granica je time ponovo pomjerena, odnosno dob njenog osvajanja dodatno je snižena.

Dvadeseti vijek je završen (prelazimo na tabelu 2), a prvi velemajstor novog vijeka postao je Teimur Radjabov, koji je zaostao za Buom svega dva mjeseca, ali ga je po sportskim rezultatima ubrzo znatno nadmašio. Sergey Karjakin je, međutim, postavio jedinstven rekord! Nameće se poređenje s čuvenim skokom Boba Beamona iz 1968. godine od 8,90 m, koji je tada nazvan „skokom u XXI vijek“. Šahovski skok Karjakina, možda, već pripada XXII vijeku! Nije iznenađujuće što je ovaj rezultat ušao u Ginisovu knjigu rekorda. Podsjetimo da se Karjakin kao vunderkind vodi pod Ukrajinom, ali je sa 19 godina postao državljanin Rusije, te se svi kasniji uspjesi vezuju za njegovu novu domovinu.

Sljedećih petnaest vunderkinada, od Yurija Kuzubova (Ukrajina) do Danila Dubova (Rusija), predstavljaju petnaest različitih zemalja. Nevjerovatna šahovska geografija! Tek poslije njih na spisak je ponovo dospio ukrajinski školarac, danas najmlađi velemajstor na planeti, petnaestogodišnji Ilya Nizhnik.

Dostignuća  velemajstora (tabela 1) dobro su poznata. A najviše rezultate među savremenim vunderkindima nesumnjivo je ostvario Norvežanin Magnus Carlsen. Kao i Robert Fišer, on je prvi put postao kandidat sa 15 godina, danas pobjeđuje na jednom superturniru za drugim i na rejting-listi je samouvjereno izbio na prvo mjesto – na 1. januar 2012. imao je kosmički rejting 2835, viši nego kod oba učesnika meča za svjetsko prvenstvo Anand – Gelfand. Carlsen je i sam imao šanse da se bori za šampionsku titulu, ali je zbog određenih neslaganja sa FIDE-om odbio da igra u mečevima kandidata. Ipak, u proljeće 2013. održaće se novi turnir kandidata, na kojem će on biti glavni favorit.

Dakle, gornja granica savremenog vunderkinda kod nas je postavljena na 14 godina. Iako se petnaestogodišnji velemajstori već mogu smatrati „starcima“, navešćemo niz imena. Najvišu titulu osvojili su Alexander Ryazantsev i Sanan Sjugirov (Rusija), muški velemajstor postala je vicešampionka svijeta Humpy Koneru iz Indije, Kinez Yangyi Yu, Amerikanac japanskog porijekla Hikaru Nakamura, indijski mladić Pentala Harikrishna, Arkadiy Naiditsch iz Njemačke, Ukrajinci Andriy Volokitin i Yaroslav Zherebukh, Alejandro Ramirez – prvi velemajstor ne samo u Kostariki već i u čitavoj Centralnoj Americi, kao i Vijetnamac Le Quang Liem.

Mnogi od pomenutih vunderkinada već pripadaju šahovskoj eliti. Tako Radjabov zauzima peto mjesto na svjetskoj rejting-listi, Karjakin sedmo (i drugo među Rusima, iza Kramnika), u dvadeset najjačih nalaze se Nakamura, Caruana, Kamsky, dok su i ostali vrlo blizu vrha. Zanimljivo je da se velemajstor Anish Giri može smatrati „našim“: rođen je u Sankt Peterburgu, bio je prvak Rusije među dječacima do 12 godina – otac mu je Nepalac, majka Ruskinja. Međutim, danas porodica živi u Holandiji, za koju velemajstor i nastupa, kao šampion svoje nove domovine.

Jedan od razloga šahovske akceleracije jeste snažan razvoj računara. Opšta kompjuterizacija dovela je do revolucionarnih promjena u pripremi šahista i, kao posljedica, gotovo do masovne proizvodnje vunderkinada. Savremeni programi omogućavaju mladim talentima da brže stiču neophodna znanja i razvijaju svoje sposobnosti, a nedostatak iskustva i pozicionog razumijevanja da nadoknade mašinskim proračunom varijanti. U prošlom vijeku govorilo se o „djeci Informatora“. Danas je tu generaciju zamijenila druga – „djeca superkompjutera“. I nije isključeno da će velemajstori uskoro postajati i učenici nižih razreda osnovne škole.
 
(Nastaviće se)