Velemajstor Saša Martinović: Šah kao izvannastavna aktivnost u osnovnim školama (19.nastavak)

ŠAH KAO IZVANNASTAVNA AKTIVNOST U OSNOVNIM ŠKOLAMA


Diplomski rad
Saša Martinović
Zagreb, 2018.

7.Zaključak
Ono što je razrađeno u teorijskom dijelu, potvrđeno je i u empirijskom dijelu ovog rada, a to je teza da šah u sebi krije velik pedagoški potencijal. S istraživanjima o koristima šaha na sveopći razvoj djece, slažu se i šahovski učitelji koji vode šah kao izvannastavnu aktivnost u zagrebačkim osnovnim školama, a s kojima se u sklopu ovog istraživanja stupilo u kontakt. Šah je u svojoj suštini igra i kao takav još prirodniji djeci, odnosno učenicima. Stoga je šteta da ga se ne koristi češće kao odgojno-obrazovno sredstvo. U Gradu Zagrebu šah kao izvannastavnu aktivnost provode 32 osnovne škole, ali uvjeren sam da taj broj može i treba biti puno veći. Idealno bi bilo kad bi sve škole svojim učenicima mogle ponuditi šah kao izvannastavnu aktivnost. Kao glavni problem ističe se obrazovanje šahovskih učitelja, no u radu je vidljivo da to nije nerješiv problem. Nedostatna tehnička opremljenost škola za šah je drugi, ali znatno manji problem. Šah sam po sebi nije financijski zahtjevan i uz malu pomoć Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te lokalne zajednice, vjerujem kako bi svaka škola mogla imati dostatne uvjete za održavanje šahovske nastave.
Valja napomenuti i ograničenost ovog istraživanja samo na šah kao oblik izvannastavne aktivnosti. Projekt uvođenja šaha u škole je mnogo širi od toga te se u Zagrebu može naći i mnoštvo škola koje imaju šah u ponudi, ali kao izvanškolsku aktivnost. Iako bi bilo idealno da se šah kvalitetno provodi kao izvannastavna, a ne izvanškolska aktivnost, ponajprije jer su izvannastavne aktivnosti za učenike besplatne, bilo bi zanimljivo detaljnije ispitati i situaciju šaha kao izvanškolske aktivnosti. Razlog tome je što se i u tom području može naći mnoštvo kvalitetnih djelatnika s iskustvom poučavanja šaha u školama te bi sigurno bilo korisno čuti i njihova iskustva i preporuke na temu šaha u školama. Budući da je šah u školama relativno nova pedagoška tema, svaka nova saznanja dobro će doći i ovim putem potičem buduće istraživače područja šaha u školama da ispitaju i ovu domenu. Krajnji cilj tih istraživanja bio bi isti kao i ovog istraživanja, a to je osvještavanje pedagoškog potencijala šaha i poboljšanje kvalitete šahovske nastave u školama.

Popis literature

  1. Armstrong, T. (2008). Najbolje škole. Zagreb: Educa.
  2. Binet, A. (1894). Psychologie des Grands Calculateurs et des Joueurs d’ Echecs. Paris: Hachette.
  3. Bloom, B. S. (1956). Taxonomy of Educational Objectives. Vol. 1: Cognitive Domain. New York: McKay.
  4. Bognar, L,. Matijević, M. (1993). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga
  5. Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Zagreb: Slap.
  6. Cvetnić, V. (2014). Šah i kako ga lako naučiti igrati. Zagreb: Alfa.
  7. de Groot, A. (1978). Thought and Choice in Chess. Den Haag: Mouton Publishers.
  8. Delors, J. i sur. (1998). Učenje – blago u nama. Izvješće UNESCO-u Međunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljeće. Zagreb: Educa
  9. Dryden, G., Vos, J. (2001). Revolucija u učenju. Zagreb: Educa.
  10. Dizdar, G. (2014). Prijedlog uvođenja šaha u nastavu osnovnih škola Republike Hrvatske. Zagreb: Hrvatski šahovski savez
  11. Dumazedier, J. (1972). Rad i slobodno vrijeme. U: Friedmann G. i Naville P. ur., Sociologija rada. Sarajevo: Veselin Masleša.
  12. EU (2012). Declaration of the European Parliament of 15 March 2012 on the introduction of the programme ‘Chess in School’ in the educational systems of the European Union. Dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P7-TA-2012-0097&language=EN [16.1.2018.]
  13. Ferguson, R. (1995). Chess in Education: Research Summary. A Review of Key Chess Research Studies. For the Borough of Manhattan Community College Chess in Education „A Wise Move“ Conference. Dostupno na http://www.scholasticchess.mb.ca/docs/ciers.pdf [16.1.2018.]
  14. Ferguson, R. (1999). Teacher’s Guide: Research and Benefits of Chess. U: McDonald, P., ur., The Benefits of Chess in Education. Ontario: Chess Federation of Canada.
  15. FIDE (2009). FIDE – World chess federation. Dostupno na: http://www.fide.com/fide.html [16.1.2018.]
  16. FIDE (2012). AGON releases new chess player statistic from YOUGov. Dostupno na: http://www.fide.com/component/content/article/1-fide-news/6376-agon-releases-new-chess-player-statistics-from-yougov.html [16.1.2018.]
  17. FIDE (2014). Chess in schools – our global future. Dostupno na: http://cis.fide.com/images/stories/GlobalFuture2_2014/globalfuture_150dpi_small_6.5mb.pdf [16.1.2018.]
  18. FIDE Chess in schools comission. Dostupno na: http://cis.fide.com/ [16.1.2018.]
  19. FIDE trainers’s comission. Dostupno na: http://trainers.fide.com/ [16.1.2018.]
  20. Frank, A. (1978). Chess and Aptitudes. Saugus, MA: American Chess Foundation.
  21. Foley, J. (2015). Ten reasons why chess is a sport Dostupno na: http://londonchessconference.com/a-question-of-sport/ [16.1.2018.]
  22. Gale, N. K., Heath, G., Cameron, E., Rashid, S., Redwood, S. (2013). Using the framework method for the analysis of qualitative data in multi-disciplinary health research. BMC Medical Research Methodology, 13 (117). str. 34-59.
  23. Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola: škola bez prisile. Zagreb: Educa.
  24. Gobet, F., Campitelli, G. (2005). Educational benefits of chess instruction: A critical review. U: Redman, T. ur., Chess and Education: Selected essays from the Koltanowski conference. Dallas: Chess Program at the University of Texas at Dallas, str. 124-143.
  25. Golombek, H. (1980). Šahovska enciklopedija. Zagreb: Prosvjeta.
  26. Grabner, R. H., Stern, E., Neubauer, A. (2007). Individual differences in chess expertise: A psychometric investigation. Acta Psychologica, 124 (3). str. 398-420.
  27. Horgan, D. D., Morgan, D. (1990). Chess expertise in children. Applied Cognitive Psychology. Dostupno na: http://www.uschesstrust.org/wp-content/uploads/2007/08/chess-expertise-in-children-by-dianne-d-horgan-and-david-morgan1.pdf [16.1.2018.]
  28. Janković, V. (1973). Slobodno vrijeme u suvremenoj pedagoškoj teoriji i praksi. Zagreb: PKZ.
  29. Jelen, I. (1995). Pedagoška funkcija šahovske igre ter pogoji in oblike njenega uveljavljanja v osnovni šoli. Dostupno na: http://www.sah-zveza.si/trener/clanki/ogled/ [16.1.2018.]
  30. Jelovica, V. (2012). Utjecaj šaha na razvoj kognitivnih sposobnosti. Diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet.
  31. Kasparov, G. (2009). Kako život imitira šah. Zagreb: V.B.Z.
  32. Liptrap, J. M. (1998). Chess and standard test scores. Chess Life, 3, str. 41-43.
  33. Margulies, S. (1996). The Effect of Chess on Reading Scores: District Nine Chess
    Program Second Year Report. New York: The American Chess Foundation. Dostupno na: http://files.givewell.org/files/Analysis/margulies.pdf [16.1.2018.]
  34. Martinić, T. (1987). Slobodno vrijeme i suvremeno društvo. Zagreb: Informator.
  35. Matijević, M. (2001). Alternativne škole: didaktičke i pedagoške koncepcije. Zagreb: Tipex.
  36. Matijević, M., Radovanović, D. (2001). Nastava usmjerena na učenika. Zagreb: Školske novine.
  37. McCrary, J. (nedatirano) Chess and Benjamin Franklin – his pioneering contributions. Dostupno na: http://www.benfranklin300.org/_etc_pdf/Chess_John_McCrary.pdf [16.1.2018.]
  38. Meyer, H. (2005). Što je dobra nastava? Zagreb: Erudita.
  39. Mlinarević, V., Brust ,M. (2009). Kvaliteta provedbe školskih izvannastavnih aktivnosti. Osijek: Učiteljski fakultet.
  40. Mužić, V. (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.
  41. Narodne novine (2008a). Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Zagreb: Narodne novine d.d., br. 63.
  42. Narodne novine (2008b). Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Zagreb: Narodne novine, d.d., br. 87.
  43. Pavičić Vukičević, J. (2013). Šah – strateškom igrom do boljih kognitivnih rezultata djece rane dobi. U: Petrović – Sočo, B., Višnjić- Jevtić, A. ur. Igra u ranom djetinjstvu. Proceedings of OMEP International Conference, Zagreb: Alfa.
  44. Piaget, J. (1981). Psihologija inteligencije. Beograd: Nolit.
  45. Poljak, V. (1980). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
  46. Previšić, V. (1987). Izvannastavne aktivnosti i stvaralaštvo. Zagreb: Školske novine.
  47. Previšić, V. (2000.), Slobodno vrijeme između pedagogijske teorije i odgojne prakse. Napredak 141 (4), str. 403-410.
  48. Puževski, V. (2002). Škola otvorenih vrata. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  49. Režek, S. (2013). Šah kao obavezna (izvannastavna) aktivnost u osnovnoj školi. Poučak 14, (56), str. 69 – 77.
  50. Sahlberg, P. (2012). Lekcije iz Finske: što svijet može naučiti iz obrazovne reforme u Finskoj. Zagreb: Školska knjiga.
  51. Shenk, D. (2007). The Immortal Game. London: Souvenir Press.
  52. Sušić, I. (2006). Škola šaha. Zagreb: vlastita naklada.
  53. Šahovski klub e4. Projekt „Šah uz školu“. Dostupno na: http://www.sahklube4.hr/projekt-sah-uz-skolu/ [16.1.2018.]
  54. Šiljković, Ž., Rajić, V., Bertić, D. (2007). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Odgojne znanosti, 9 (2), str. 133-145.
  55. Terhart, E. (2001). Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa
  56. Trinchero, R. (2013). Can chess training improve Pisa scores in mathematics? An experiment in Italian primary schools. Dostupno na: https://saintlouischessclub.org/sites/default/files/TRINCHERO_ND_CHESS.pdf [16.1.2018.]
  57. Vrcelj, S. (2000). Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet Rijeka.

-Sutra poslednji nastavak-