ŠAH KAO IZVANNASTAVNA AKTIVNOST U OSNOVNIM ŠKOLAMA
Diplomski rad
Saša Martinović
Zagreb, 2018.
Povijest šaha u Hrvatskoj
O tome kako je šah dospio u Hrvatsku nema točnih podataka, nego samo pretpostavke. Ona najvjerojatnija je da je u naše krajeve stigao preko Italije jer se tragovi prvih šahovskih aktivnosti nalaze u primorskim gradovima. Prvi spomen šaha u Hrvatskoj nalazimo u inventaru jednog zadarskog trgovca iz 1385. godine. Osim toga, postoji i zapis iz Dubrovnika iz 1422. godine. Poslije toga nalaze se i zapisi iz Splita i Rijeke. Naravno, kao što smo ranije naveli, u to doba to još nije bio šah s pravilima kakva danas znamo, nego neka od vrsta shatranja. Prve dokaze o šahu u unutrašnjosti Hrvatske nalazimo tek oko polovice 19.st. Tako je prvi šahovski problem u nekim hrvatskim novinama objavljen 1864. u listu Glasonoša, a 1875. u tjedniku Hrvatska lipa pojavljuje se i prva šahovska rubrika. Time je očigledno da je Hrvatska pratila svjetski trend te da je popularizacija modernog šaha počela u drugoj polovici 19.st. Shodno tome, 1879. u Dubrovniku je osnovano prvo šahovsko društvo. Grossova Šahovska abeceda tiskana je 1909. i prva je šahovska knjiga u Hrvatskoj. Tri godine kasnije osnovan je Hrvatski šahovski savez, a 1925. u Zagrebu počeo je izlaziti Šahovski glasnik, časopis koji je među šahistima i danas najpopularniji u Hrvatskoj. (Sušić, 2006)
Opća kultura je i legenda o hrvatskom grbu koji na sebi ima šahovnicu (vidi sliku 5). Prema njoj je hrvatski kralj Držislav u jednom od ratova protiv Mlečana pao u zarobljeništvo. Kako je mletački dužd Petar II. Orseolo čuo da je Držislav bio dobar šahist, ponudio mu je meč od tri partije te slobodu u slučaju da ga porazi u svim partijama. Kralju Držislavu je to uspjelo te je bio oslobođen. Stoga je u znak zahvalnosti, na hrvatski grb uvrstio i šahovnicu. Iako je ovo legenda koja često objašnjava šahovnicu na hrvatskom grbu, potrebno je naglasiti da nikada nije znanstveno dokazana.
Slika 5. Grb Republike Hrvatske
3. Pedagoški potencijal šaha
„Šah, kao i ljubav i glazba ima moć da čovjeka čini sretnim“ Siegbert Tarrasch
Kasnije u radu bavit ćemo se ulaskom šaha u odgojno-obrazovne sustave diljem svijeta, no prije toga bitno je upoznati se s razlozima te pojave. Ovo poglavlje pokušat će objasniti pedagoške koristi koje djeca, ali i odrasli, mogu imati igrajući šah.
3.1. Prednosti bavljenja šahom
Šah i život
Šah je u svojoj suštini strateška igra. Kako bi se došlo do pobjede, nužno je pomno promisliti svaki potez i predviđati kako će na njega reagirati naš suparnik. Analizirajući tako sve faktore i prepreke na koje može naići u datoj poziciji, igrač donosi odluke. Ranije smo spomenuli šahovski sat kao sastavni dio igre. On igrače obvezuje da te odluke donesu u zadanom vremenu. Pritom je na početku partije zadano vrijeme za cijelu partiju, a ne za svaki pojedini potez. To znači da igrač snosi odgovornost kako će utrošiti zadano vrijeme. Sam mora procijeniti koje su odluke važnije i iziskuju više vremena, a koje manje važne pa njih može donositi brže. Donosi li igrač ispravne odluke, bit će nagrađen pobjedom. Međutim, ako u partiji učini previše pogrešaka, vrlo je vjerojatno da će to njegov protivnik iskoristiti te dovesti do poraza. Ipak, šah je toliko kompleksan i bogat mogućnostima *2, da i svjetski prvaci znaju da ne mogu uvijek donositi samo ispravne odluke, kao što ne mogu ni njihovi protivnici. Ne postoji šahist koji nije griješio, niti onaj koji nije izgubio partiju. Ono što je važno, jest znati iz tih pogrešaka i iz tih poraza izvući pouku i napredovati. Nije slučajno da je u profesionalnom šahovskom treningu najčešća metoda upravo analiza vlastitih partija. Bez uočavanja naših grešaka i razloga zbog kojih smo ih činili, nemoguće je poboljšati se. Zato se šahiste od malih nogu uči da se iz pogrešaka najviše uči i da zato porazi nisu tragedija. Jednostavno ih treba prihvatiti i sportski čestitati protivniku jer je taj put bio bolji.
————————————
*2 Već nakon drugog poteza crnoga moguće je da nastane čak 71852 različitih pozicija. Nakon četvrtog poteza taj broj raste na oko 315 milijardi mogućnosti! (Shenk, 2007)
————————————
Razmišljajući o prethodnom ulomku, moguće je usporediti šah s jednim jednako tako kompleksnim fenomenom – životom. Jedan od najboljih šahista svim vremena, Garry Kasparov (2009), napisao je čak i knjigu Kako život imitira šah. No, dovoljno je napraviti analogiju našeg života i prethodnog ulomka. Svi mi u životu svakodnevno donosimo odluke. Prije nego ih donesemo, moramo uzeti u obzir što više detalja, ali i posljedice koje naše odluke mogu prouzročiti. Dakle, moramo razmišljati unaprijed. Čovjek je u životu uvijek ograničen vremenom što znači da te odluke mora donositi u određenom roku. Neke su odluke teže, neke lakše. Nekada imamo toliko obveza da uvijek moramo procjenjivati koliko ćemo vremena trošiti na svaku našu aktivnost, odnosno jasno znati što su nam prioriteti. Ipak, koliko god se trudili, uz sve dobre odluke koje donesemo, nažalost, uvijek će biti i onih loših. Te loše odluke će nas možda stajati posla, možda će nas šef izgrditi pred svima, možda povrijedimo osobu do koje nam je stalo, možda zbog njih loše napišemo test i dobijemo lošu ocjenu. Svi navedeni primjeri su vjerojatno tragični za osobu kojoj se dogode, ali kao i u šahu, nužno je analizirati pogreške koje su nas dovele u takvu situaciju i zašto smo ih učinili. Ako objektivno sagledamo cijeli događaj i iz toga izvučemo pouke, idući put ćemo odraditi odličan posao, šef će nas pohvaliti, usrećit ćemo osobu koju volimo, a lošu ocjenu će zamijeniti izvrsna. Isto tako, i u šahu ćemo donositi bolje odluke i zahvaljujući tome sve češće pobjeđivati. Ukratko – šah nas uči životu.
-Nastaviće se-