Problem bola: Džulijan Haksli, Magnus Karlsen i smisao života

Ovaj filozofski tekst ima veze sa Karlsenom, tako da će možda pomoći u razumjevanju Karlsenovih postupaka (npr. odustajanje da brani titulu svjetskog šampiona), iako će možda neki čitaoci smatrati da je kontroverzan zbog stavova o evoluciji, empatiji, nihilizmu i drugim…U svakom slučaju zaslužuje da se pročita, a možete i da pošaljete svoj komentar…

Autor: William A. Dembski

9. avgust 2023., 13:28

Prije neko veče, gledao sam Leksa Fridmana kako intervjuiše najjačeg šahista na svijetu, Magnusa Karlsena. Iste noći prijatelj mi je e-mailom poslao izjavu Juliana Huxleya o darvinističkoj evoluciji, tretirajući to kao prihvaćenu stvar. Riječi i Huxleya i Carlsena, koje dolaze iz tako različitih konteksta, ipak su mi se činile sablasno podudarajućim i na kraju upućuju na istu poentu. Ovdje ih prenosim uz kratak komentar.

Citat Hakslija, unuka Tomasa Henrija Hakslija, datira iz 1958. godine, godinu dana prije nego što je Haksli bio glavna atrakcija na velikoj stogodišnjoj konferenciji Univerziteta u Čikagu u čast Darvinovog Porijekla vrsta (koja je objavljena 1859.).

“Gotovo sve glavne teze koje je iznio Darwin i dalje su važeće, iako su izmijenjene kasnijim otkrićima. Prije svega, sve postojeće životinje i biljke i većina izumrlih vrsta sigurno su proizvedene od jednog ili nekoliko jednostavnih oblika predaka. Zaista, sada možemo biti sigurni da je život nastao od nežive materije prirodnim procesom. Gorući evolucijski problem više nije mehanizam nastanka vrsta, već mehanizam nastanka života. Darwinov sledeći zaključak, da je biološka evolucija bila spora i postepena i da je zahtijevala vrlo duge periode vremena, u potpunosti je potvrđen. Fosili koje su paleontolozi iskopali nisu pokazali slučajeve nagle transformacije, već mnoge postupne evolucije.”

IZ ČASOPISA LIFE OD 30. JUNA 1958., ČIJA JE JEDNA OD NASLOVNIH PRIČA BILA „ČUDA ŽIVOTA NA ZEMLJI: PONOVLJENI PRIZORI DARVINOVA NALAZA“. I DIO, KOJI JE NAPISAO JULIAN HUXLEY, JE NAZIV „DARWIN OTKRIVA PLAN PRIRODE.“

Odgovarajuća teorija o porijeklu života

Haksli ovdje vidi odgovarajuću teoriju o nastanku života kao za sada nepotpunu, ali on takođe vidi kasniju istoriju života kao gotovu stvar, podvrgavajući se u potpunosti darvinističkom prikazu evolucije. S obzirom na Huxleyjev ateizam, nema šanse da bi on vidio Boga kao božanski trag na vratima nastanka života, ali on je jasno vidio da takva svrsishodna djelatnost nedostaje u evoluciji života. Zato bi se sa sigurnošću moglo reći da je Huxley ovdje zastupao gledište da je život na zemlji ovdje kao slučajnost prirodne istorije.

I to me dovodi do drugog citata od prije neko veče — onog od Magnusa Carlsena. Nakon sjajne rasprave sa svojim intervjuerom Lexom Fridmanom o Carlsenovoj genijalnosti na šahovskoj tabli, Fridman je priveo razgovor kraju: „Poslednje jednostavno pitanje. Šta je smisao života, Magnuse Carlsen?” Evo ostatka razmjene mišljenja u vezi s tim pitanjem:

[Magnus] Očigledno je da život nema smisla.

[Lex] Da li je to očigledno?

[Magnus] Mislim da smo ovdje slučajno. Nema smisla, on se završi u nekom trenutku.

[Lex] Da.

[Magnus] Ali to je ipak sjajna stvar.

[Lex] I dalje se možete zabaviti čak i ako nema smisla.

[Magnus] Da, još uvijek se možeš zabaviti. Možete pokušati i slijediti svoje ciljeve, kakvi god oni bili. Ali prilično sam siguran da nema nikakvog posebnog smisla pokušavati ga pronaći. Takođe, meni to nema puno smisla. Za mene je život i besmislen i smislen zato što sam samo ovdje, pokušavajući ne nužno iskoristiti maksimum, već stvari koje te čine sretnim, kako kratkoročno tako i dugoročno.

[Lex] Da, izgleda da je puna kul stvari za uživanje.

[Magnus] Svakako.

PODCAST LEX FRIDMANA NA YOUTUBE-u.

Ispuštanje lopte

Lex Fridman je obično pronicljiv anketar koji postavlja pronicljiva dodatna pitanja, ali ovdje je jednostavno ispustio loptu. Kako Carlsen zna da život nema smisla i da smo ovdje slučajno? Norveška je jedna od najmanje religioznih zemalja na svijetu, pa zar nije vjerovatno da njegovi pogledi na besmislenost života proizlaze jednostavno iz toga što je upijao kulturu u kojoj se nalazi? Carlsen ne daje nikakve osnove za svoj stav. Pametan je i poznaje puno pametnih ljudi koji dijele njegove stavove i možda mu je to dovoljno. Carlsen ne odaje osjećaj empatije prema tome kako bi njegovo gledište da je život slučajnost moglo negativno uticati na druge. Izgleda u formi, vjerovatno je najjači šahista koji je ikada igrao tu igru, njegova porodica izgleda netaknuta i zdrava — ukratko, život za njega je dobar. I Lex igra pravo u ovu blistavu viziju života, jednostavno zanemarujući bol koji doživljava veliki dio svijeta, kao i nihilizam koji uključuje

slučajan pogled na život. “Čini se da je život pun kul stvari u kojima se može uživati.” Da, zaista, za uspješne podcastere i uspješne šahiste. Ali šta imate da kažete ostatku sveta, posebno onima koji trpe veliki gubitak ili bol? “Bože, baš je šteta što ne možeš uživati u svim kul stvarima kao ja.” To zvuči pomalo šuplje.

Sada ne kažem da je smisleni svijet koji je osmislio Bog koji ga je stvorio da bude smislen istinit jer nihilizam je odvratan. Ako je Julian Huxley u pravu, onda je i Carlsen u pravu. Ali postoje dobri razlozi da se misli da Haksli nije u pravu i da biologija daje ubedljive dokaze o inteligentnom dizajnu. A ako je to slučaj, više nije održivo tvrditi da život nema smisla ili da smo ovdje slučajno.

Biće znak napretka inteligentnog dizajna u široj kulturi vidjeti kako lako shvatanje života predstavlja slučajnost, kao ovdje od Carlsena, koji izaziva odbojnost umjesto pokornog prihvatanja od strane podcastera poput Fridmana. Ovaj članak je postavljen na BillDembski.com.

WILLIAM A. DEMBSKI

UPRAVNI ODBOR, DISCOVERY INSTITUT

Matematičar i filozof, Bill Dembski je autor/urednik više od 20 knjiga, kao i pisac recenziranih članaka koji obuhvataju matematiku, inženjerstvo, filozofiju i teologiju. Bivši profesor filozofije, povukao se 2014. iz aktivnog istraživanja i nastave u oblasti inteligentnog dizajna (ID) kako bi se fokusirao na veze između slobode, tehnologije i obrazovanja – konkretno, kako obrazovanje pomaže u unapređenju ljudske slobode uz pomoć tehnologije. Bill Dembski je trenutno poduzetnik koji gradi obrazovni softver i web stranice. Živi blizu Dentona u Teksasu.