V. I. LINDER, I. M. LINDER: ŠAHOVSKA ENCIKLOPEDIJA (83. nastavak)

V. I. Linder, I. M. Linder
Šahovska enciklopedija
Moskva, AST • Astrel, 2004

LABURDONE (Louis-Charles Mahé de La Bourdonnais) (1797–1840)

Francuski šahista, jedan od najjačih majstora Evrope u prvoj polovini 19. vijeka.

Plemićko porijeklo i očev nasljedni imetak nisu mu donijeli materijalno blagostanje. Kao sekretar Pariškog šahovskog kluba primao je 1200 franaka godišnje. To nije bilo dovoljno za život, pa je bio primoran da igra za opkladu. „Trebalo je dugo igrati da bi se zaradilo makar pet franaka. Ako biste dobili dvije partije zaredom, dajući protivniku topa fore, teško vama! Poraženi je zahtijevao da mu se unaprijed da i konj“, pričao je Laburdone svom engleskom prijatelju, majstoru Vokeru.

Početkom 1820-ih Laburdone je pobijedio najbolje francuske šahiste, a slavni Alexandre Deschapelles proglasio ga je svojim nasljednikom. Evropsku slavu donijeli su mu mečevi s prvakom Engleske Alexander McDonnell 1834–1835. Od šest mečeva dobio je četiri. Ukupan rezultat bio je u njegovu korist: +45, –27, =13.

Ekspanzivan, živahan, igrao je lako i brzo. Nadahnuto je vodio napad, ali je ujedno duboko zalazio u pozicione zakonitosti borbe, pripremajući kombinacije promišljenim planovima igre. Karakterišući Laburdoneovo stvaralaštvo, Emanuel Lasker pisao je da je on „bio blistav genije… Kakva god da je bila protivnikova pozicija, Laburdone je neustrašivo sprovodio svoj plan, smjelo i dovitljivo boreći se za prevlast u centru“.

Mekdonel – Laburdone
London, 1834
16. partija prvog meča

1.e4 c5 2.f4 e6 3.Nf3 Nc6 4.c3 d5 5.e5 f6 6.Na3 Nh6 7.Nc2 Qb6 8.d4 Bd7 9.Ne3 cxd4 10.cxd4 Bb4+ 11.Kf2 0–0 12.Kg3 fxe5 13.fxe5 Rac8 14.h4

14...Rxf3+ 15.gxf3 Nxd4 16.Bd3 Rf8 17.f4 Bc5 18.Rf1 Bb5 19.Bxb5 Qxb5 20.Kh3 Ne2 21.Ng2 Nf5 22.Kh2 Neg3 23.Rf3 Ne4 24.Qf1 Qe8 25.b4 Bd4 26.Rb1 Qh5 27.Rbb3 Rc8 28.Be3 Rc2 29.Kg1 Nxe3 30.Rfxe3 Nd2 31.Qd3 Rc1+ 32.Kh2 Nf1+ 33.Kh3 Nxe3 34.Nxe3 Qf3+ 35.Kh2 Rh1# 0–1

Godine 1836. Laburdone je u Parizu osnovao prvi šahovski časopis na svijetu, Le Palamède. Pokazao se kao talentovan urednik i pisac.

TOP (Ладья)

Druga po snazi šahovska figura. Od nastanka šaha i tokom čitavog milenijuma bila je jedina dalekometna figura. U Indiji se prikazivala u obliku ratnih kola i nazivala „ratha“, a dolaskom u područje Centralne Azije dobila je novo ime – „ruh“. Tada se povezivala s džinovskom pticom iz istočnog folklora, koja je posjedovala neobičnu snagu i pomagala junacima iz bajki u borbi protiv neprijatelja.

Sa pojavom igre u Evropi, naziv je pretrpio nove promjene. Po zakonima zvučne asocijacije, figura je kod Španaca nazvana roque, kod Italijana rocco, a kod Francuza roc, što znači stijena. Zatim je dobila vojno značenje, u skladu s načinom života i običajima srednjovjekovne Evrope, te je počela da se prikazuje kao tvrđavska kula. Tome je odgovarao i novi šahovski termin: u Španiji i Italiji – torre, u Francuskoj – tour, u Njemačkoj – Turm. Jedino je u Engleskoj, uprkos novom izgledu figure, zadržan naziv rook (ranije roc). U Staroj Rusiji ova figura nazvana je ladja („lađa“), jer je po spoljašnjem obliku podsjećala na „ruha“.

U šahu top stupa u borbu kasnije od ostalih figura, ali mu često pripada odlučujući udarac, naročito u završnici, kada su polja na tabli slobodnija i pristupačnija za njegovo  manevrisanje.

U otvaranju je velika uloga topa u tako važnoj operaciji kao što je rokada, kada kralj jednim skokom čini najduži korak u svom životu i nalazi se u zaštićenoj tvrđavi, dok se topu otvara put u primamljivu daljinu šahovske bitke… Mnogo je umijeća potrebno da bi se potom pronašla za njega najpovoljnija pozicija na početnoj horizontali (i riješilo svojevrsno „hamletovsko pitanje“ – igrati na e1 (e8) ili d1 (d8), daminim ili kraljevim topom!?), da bi se stvorile otvorene magistrale na kojima bi do izražaja došla snaga i moć udvojenih topova; i, najzad, za bezbrojne varijacije žrtava topa, koje u nekim slučajevima ubrzavaju tok borbe, u drugima forsiraju matnu kombinaciju, a u trećima vode ka spasonosnom remiju!

Pred nama je klasičan primjer topovskog napada po otvorenim linijama.

Aron Nimzowitsch – José Raúl Capablanca
New York City, 1927.

16…Rfd8 17.a3 Nd3 18.Ne1 Nxe1 19.Rxe1 Rac8 20.Rb1 Qe5 21.g3 Qd5 22.b4 Bf8 23.Bb2 Qa2 24.Ra1 Qb3 25.Bd4 Rc2 26.Qa6 e5 27.Bxe5 Rdd2 28.Qb7 Rxf2 29.g4 Qe6 30.Bg3 Rxh2 31.Qf3 Rhg2+ 32.Qxg2 Rxg2+ 33.Kxg2 Qxg4 34.Rad1 h5 35.Rd4 Qg5 36.Kh2 a5 37.Re2 axb4 38.axb4 Be7 39.Re4 Bf6 40.Rf2 Qd5 41.Re8+ Kh7 0–1

(Nastaviće se)