
Magnus Carlsen stigao je u Letoniju kako bi otvorio izložbu posvećenu svojoj karijeri. Petostruki svjetski šampion i dugogodišnji lider svjetske rejting-liste odigrao je u Rigi i simultanke/egzibicione partije protiv četvorice latvijskih šahista, a okušao se i u golfu.
„Bilo je veoma vjetrovito i nije bilo lako, ali mjesto je predivno.“
Osim toga, Carlsen je dao intervju za latvijsku televiziju.
— Volim da igram — kaže Magnus. — Zato, kada igram, motivacija može malo da dolazi i odlazi, ali glavna motivacija je jednostavno to što volim da igram.
Ako govorimo o konkretnim ciljevima, njih, zapravo, nemam. Eventualno pokušavam da pobijedim u onome što se nalazi neposredno ispred mene. Ali priznajem da mi motivacija čas raste, čas opada.
Mislim da tako i treba da bude. Postoje ljudi koji neumorno teže tome da veoma dugo ostanu na vrhu. Kod mene je malo drugačije. Sviđa mi se trenutna situacija, ali razumijem da neće trajati vječno i to mi je sasvim u redu.
Tokom karijere, kada sam pokušavao da dostignem novi nivo i igrao protiv sve jačih protivnika, u početku sam vjerovatno bio previše agresivan. Kasnije se prilagodiš tome i primoran si da neke stvari radiš malo drugačije.
To se, bez sumnje, dogodilo i meni na najvišem nivou. Naučio sam da dobijam partije na nešto drugačiji način. Mislim da se moj stil zaista promijenio, ali njegova osnova je i dalje tehnička igra koju sam razvio krajem tinejdžerskih godina.
Da li sebe smatram rok-zvijezdom šaha? Ne bih to tako rekao. Vodim prilično običan život, osim što imam manje privatnosti nego mnogi drugi ljudi.
Kada bih jednostavno mogao da pritisnem prekidač i učinim da niko ne zna ko sam, uradio bih to istog trenutka. Ali to je, naravno, posljedica uspjeha u mojoj oblasti. Razumijem da ne možeš imati sve.
I to se, očigledno, odnosi i na moju porodicu. Oni nisu birali da i njih ljudi prepoznaju.
Znam da je situacija kod mnogih ljudi mnogo gora, ali određeni gubitak slobode ovdje definitivno postoji — dodao je Carlsen.