
Šahovski jednotomnik
Moskva 2013.
LJUBAV NA FRANCUSKI NAČIN
Četrnaesti šahovski kralj Vladimir Kramnik ima odbojkaško-košarkašku visinu – gotovo dva metra, voli tenis, voli da sjedne s prijateljima u bar ili saunu i voli lijepe djevojke (a ko ih ne voli?). Ipak, o svom privatnom životu Kramnik je dugo vremena radije ćutao: „Naravno da imam voljenu djevojku i ona mi odgovara (nadam se da i ja odgovaram njoj), ali ne bih želio da otkrivam ime izabranice, jer bi je novinari izmorili svojim nezgodnim pitanjima.“
Tajnama odnosa sa ljepšim polom budućeg šampiona podučavao je stariji brat Jevgenij. Imao je neko gotovo magično dejstvo na djevojke, koje su bile spremne da pođu za njim i na kraj svijeta. Vladimir se pokazao kao sposoban učenik.
Kramnik ima poklonice u raznim krajevima svijeta. Na primjer, na superturniru u Sofiji 2005. godine za njega je navijala jedna djevojka – frizerka iz modernog salona. „Kako je samo lijep!“ – oduševljavala se mlada Bugarka. „A šta je sa vašim zemljakom Veselinom Topalovim?“ – upitala ju je jedna ruska novinarka. „Naravno, i Topalovu želim uspjeh…“ – postidjela se djevojka. – „Ali Vladimir je tako divan!“
Početkom 2000-ih Kramnik je za stalno mjesto boravka izabrao Pariz, gdje je kupio stan, a kasnije ga zamijenio skupljim i udobnijim. Bez obzira na dalje planove, to je bila dobra investicija, jer cijene nekretnina u Parizu stalno rastu.
Jedno vrijeme kružile su glasine o Kramnikovoj romansi s tajanstvenom milijarderkom Nahed Ože, koja takođe živi u Parizu i vlasnica je najjačeg šahovskog kluba u Evropi – NAO, čiji su članovi mnogi poznati igrači, uključujući i Vladimira. Ipak, čini se da su se njihovi odnosi svodili samo na uzajamne simpatije.
Kramnik ne vozi automobil, a na ulicama Pariza ga rijetko prepoznaju (kao, uostalom, i na ulicama Moskve). On se ni ne trudi da privlači pažnju, već u svakodnevnom životu bira jednostavne farmerke i džempere.
„Osjećate li pojačano interesovanje pripadnica ljepšeg pola?“ – pitali su Vladimira nakon njegovog uspona na tron.
„Izvjestan pritisak zaista se pojavio“, – skromno je odgovorio Kramnik, – „i to navodi na pomalo tužna razmišljanja. Ali nisam toliko naivan da bih se lako dao uhvatiti na ženske trikove.“
Ali na jednu „zamku“ tadašnji svjetski prvak ipak je nasjeo. U Novoj, 2007. godini održano je vjenčanje Vladimira i Francuskinje Mari-Lor (za Kramnika je ona, naravno, jednostavno Marija). Lijepa plavuša je dvije godine mlađa od Vladimira, novinarka je i radi u popularnom listu Le Figaro, u rubrici „Debate i mišljenja“. Objavila je niz intervjua sa istaknutim političarima, filozofima i piscima. Zahvaljujući učešću budućeg muža, jednom joj je čak pošlo za rukom da za Le Figaro organizuje autorski tekst Vladimira Putina.
Ipak, te objave u novinama nisu imale u Marijinom životu onaj značaj kakav su imale njene novinarske besjede s Kramnikom. Upoznali su se ubrzo nakon što je Vladimir pobijedio Kasparova u meču za krunu, kada je Le Figaro poslao Mari-Lor na intervju s novim svjetskim prvakom. Nekoliko godina kasnije njihovi odnosi prešli su na viši nivo, a određenu ulogu u tome imao je francuski velemajstor Joël Lautier, koji tečno govori ruski – zahvaljujući njemu Vladimir i Marija su se češće viđali u društvu, a simpatija je prerasla u ozbiljnu romansu.
Mari je došla na intervju i u Brissago 2004. godine – na meč Kramnika s Peterom Lekom, i od tada se pretvorila u njegovu vjernu navijačicu. Još dvije godine kasnije pojavila se u Bonu na meču velemajstora protiv računara Fritz, već u svojstvu njegove vjerenice. Međutim, na elektronskog šahistu ženski šarm nije djelovao – Kramnik je izgubio.
O Mari-Lor govore kao o talentovanoj, šarmantnoj i skromnoj osobi. Kolege su za njeno vjenčanje saznale sa zakašnjenjem, i u redakciji taj događaj nije bio posebno obilježen. Ona je svestrano nadarena i radoznala priroda. Ozbiljno se bavila muzikom, voli i šah, a ponekad čak sjedne s mužem za tablu. Trenutno igra na nivou druge kategorije, ali bez sumnje može napredovati. Vladimir i Marija međusobno komuniciraju na engleskom jeziku, ali to je privremeno: on uči francuski, a ona ruski.
Mladenci su se vjenčali uoči Nove, 2008. godine u gradskoj vijećnici trećeg pariskog okruga.
„Prije svega mladencima želim mnogo djece: četiri djevojčice i makar jednog dječaka koji bi igrao šah“, rekao je Daniel Germon, otac Mari-Lor, bankar iz Limoža i bivši profesionalni košarkaš. „Moja kćerka se odlikuje izuzetnom upornošću i sve što započne dovodi do pobjedonosnog kraja. Čini mi se da joj je život poput bajke. A Vladimir je za mene idealan zet u svakom pogledu: pametan, dobar i pažljiv. Kod njega sam primijetio samo jednu manu – ponovo je počeo da puši. Mada, isto kao i ja.“
Mladenci su medeni mjesec proveli u Švajcarskoj, gdje su se danima skijali. A mjesec dana kasnije, poslije građanskog braka, sklopili su i duhovni brak – vjenčali su se u Sabornom hramu Svetog Aleksandra Nevskog (Ruska pravoslavna crkva) u Parizu. Na svečanu ceremoniju, održanu po sunčanom i vedrom danu, okupilo se dvadesetak ljudi – uzak krug bliskih prijatelja. Vladimirova rodbina nije mogla da dođe na vjenčanje, ali je prisustvovao bivši svjetski prvak Boris Spaski, koji se „ofrancuzio“ još prije nekih tridesetak godina.
Vladimir je pravoslavac, a Mari-Lor protestantkinja, ali to ih nije spriječilo da obave sveti obred. Zanimljivo je da ih je jedna druga francusko-ruska porodica pretekla za gotovo… 90 godina – u istoj crkvi je 1918. godine obavljeno vjenčanje Pabla Picassa sa ruskom balerinom Olgom Khokhlovom. Njihovi kumovi bili su pjesnici Guillaume Apollinaire, Jean Cocteau i Max Jacob.
Vladimira i Mariju vjenčao je otac Anatolij, koji je, uz pjevanje malog hora, položio krune na glave zaljubljenih.
„U Moskvi bi zahtijevali da ona prije obreda obavezno pređe u pravoslavlje“, rekao je sveštenik koji već skoro četrdeset godina služi u ovoj crkvi. „A mi na takve stvari gledamo jednostavnije.“
„Mari i ja savršeno se slažemo i veoma smo sretni“, priznao je Kramnik. „Hoće li se ženidba odraziti na moju šahovsku karijeru? Ne mislim. Trudim se da ne miješam privatni i profesionalni život.“
Mladenci žive u Parizu – Kramnik, kao što znamo, ima prostran stan u centru grada. Glavni razlog je taj što ovdje radi njegova voljena supruga. Samom šahisti je svejedno gdje će proučavati rusku partiju i francusku odbranu. Ali Vladimir bi bio posebno sretan ako bi list Le Figaro poslao Mari-Lor kao dopisnicu u Moskvu.
Zaljubljene je najlakše sresti u kafeu Polly Magoo, tačno preko puta katedrale Notre-Dame. Kafe se odlikuje skromnim enterijerom, ali je uprkos tome veoma popularno mjesto lokalne boemske scene.
Godine 2007. na turniru za svjetsku titulu Kramnik je predao krunu indijskom velemajstoru Vishiju Anandu. A krajem 2008., izgubivši od njega i revanš-meč, nije uspio da povrati krunu, ali je ubrzo nakon tog tužnog događaja uslijedila i radosna vijest. Ujutro 28. decembra rodila mu se ćerka, kojoj su dali ime Daša (nije li to slučajno po imenu supruge Kasparova?). Zbog toga je Vladimir ubrzo objavio da je sada posvećen porodičnim obavezama i da će aktivno početi da igra tek u drugoj polovini 2009. godine.
Stvari za šahovskom tablom odvijaju se prilično dobro i Kramnik i dalje računa na povratak na tron. Kažu da Darja Vladimirovna više liči na oca, dok je od majke naslijedila plave oči.
„Da li vas raduje kćerka Darja? Da li već pomjera figure po tabli?“ – pitao sam Kramnika u intervjuu koji sam s njim vodio ljeta 2010. godine, povodom njegovog 35. rođendana.
„Ima godinu i po dana i za sada figure više gricka nego što ih pomjera. Ali za par godinica nadam se da ću Dašu uvesti u šah. Ćerka je velika sreća, mnogo pozitivnih emocija i dodatni podsticaj da budeš dobro raspoložen i da se raduješ životu.“
„A sin, da li je u planu?“
„Sanjamo da imamo najmanje dvoje nasljednika i za neko vrijeme ćemo početi da radimo na tome.“
Dakle, treba očekivati nastavak.
(Nastaviće se)