
Piše: Vladimir Nejštadt
25. decembar 2025.
Godine 1998. u nasljedniku „Chess-a“ – „Chess Monthly“ („Šahovski mjesečnik“) – objavljen je veliki članak u 6. i 7. broju pod nazivom „Šampion šampiona“, posvećen Džonatanu Penrouzu, u kojem njegov stariji brat Rodžer (tačnije, drugi po starini od poznatih Penrouzovih braće, koji je 2020. dobio Nobelovu nagradu za fiziku) prisjeća se:
„Džek Gud je bio jedan od dešifrovača u Bletčli-parku i pionir u razvoju savremenog računara. Pored toga, bio je dobar igrač blitc-šaha. Živio je u našem komšiluku i često dolazio u našu kuću.
U to vrijeme pokušavao je promovisati randomizovani šah, razvijajući razne matematičke implikacije, koje su meni bile potpuno nejasne. Kada su, slučajno, Džek i Oliver (stariji od braće Penrouz) trebali igrati jedan protiv drugog u meču državnih službenika i Eseksa, pomislio sam da se pružila jedinstvena prilika, pa sam im predložio da isprobaju randomizovani šah u pravilnim takmičarskim uslovima.
Zatim je zatraženo dopuštenje oba kapetana timova, kako rezultat partije ne bi bio poništen, i nakon što su kapetani, iako sa oklijevanjem, dali saglasnost, odigrana je verovatno prva u istoriji partija ’permutovanog šaha’ u zvaničnom takmičenju.“
Džek Gud – Oliver Penrouz
4. tabla, Državni službenici protiv Eseksa,
14. mart 1953.

1.b3 Nhg6 2.c4 c5 3.Qb2 e5 4.Bc2 b6 5.Nhg3 d5 6.cxd5 Bxd5 7.Ne3 Bb7 8.Bf5 Rc7 9.Be4 Rd7 10.b4 cxb4 11.Qxb4 Be7 12.Qb2 Bc5 13. Nef5 Ne6 14.e3 Bf8 15.Qb5 Red8 16.d4 exd4 17.Nxd4 Nd4 18.Bxd4 Bxe4 19.Nxe4 Qb7 20.f3 Rd5 21.Qb2.

21…Nf4 22.Qb1 Qa6. Povratak skakačem na e6 održavao je blagu pozicionu prednost crnog, sada je jednaka pozicija.
23.Rc2. Mašina savetuje da se oduzme lovcem na g7, zatim 23…Ne2+ 24.Rxe2 Qxe2 25.Bd4 Rxd4 26.Nf6+ Kg7 27.Nh5+ Kh8 28.exd4, egal.
23…Ne6 (crni ponovo pritiska) 24.Ba1 Nc5 25.Bd4 Nxe4 26.fxe4 R5d7 27.Rec1 Qd3 28.Rc6 Qxb1 29.Rxb1 g6 30.Rbc1 Bg7 31.e5 Re7 32.Rc8 Rde8 33.R1c7 Bf8? (trebalo je da kralj ide na ovo polje) 34.Rxe8 Rxe8 35.Rxa7 Rb8. Upornije odmah Bc5, sada pobjeda bijelog nije daleko.
36.Kf2 Bc5 37.Kf3 Kf8 38.Ke4 Rc8 39.h3 h5 40.g3 Bxd4 41.exd4 Rc3 42.d5 Rxg3 43.d6 Ke8 44.Re7+ Kf8 45.Rb7 Ke8 46.Rb8+ Kd7 47.Rf8 f5+, crni predaje.

7.oktobra 2023. legendarni britanski šahista, rodom iz Kolčestera, Jonathan Penrose napunio bi 90 godina. U čast ovog datuma, u njegovoj maloj rodnoj sredini otvoren je Jonatanov šahovski park, a održan je simultani meč Majkla Adamsa. Osmostruki šampion Ostrva pretrpio je samo dva poraza, i oba – od devojčica, Mei Katabai i Rukaje Ride, šampionki Engleske među devojčicama. Na ovoj slici Rukaja razmišlja o odgovoru na potez simultankera – kao i njen susjed, koji se takođe suprotstavio Adamsu, Oliver Penrose (https://en.chessbase.com/post/colchester-celebrates-chess-hero-jonathan-penrose).
A sada da uporedimo… U „Šahu-960“, koji se, kao što je poznato, smatraju izumom šahiste rođenog u Čikagu (koji je svoju blistavu karijeru započeo u Bruklinskom klubu), topovi se nalaze sa obe strane kralja, a monarh je u stanju da izvrši rokadu. To su, zapravo, sve razlike u odnosu na „izmiješani“ šah, u kojem je daleke 1953. Jack igrao protiv danas živog, 96-godišnjeg(!) Olivera… U ostalom – sve je identično.
Dakle, „Fisher-random“ nije ništa autentično novo. Kako kažu u sličnim slučajevima šahovski kompozitori, Fišer je naišao na snažnog prethodnika! Uz to, sam termin – chess-random (slučajni, proizvoljni) – još četrdeset godina pre Bobija uveo je niko drugi do… Good.

Prosjedi Bobby Fischer – o prednostima „Šaha-960“:
„Tokom posljednjih godina šah se dramatično promijenio sa svim tim računarima. Random je mnogo bolji od starog šaha. To je potpuno isti stari šah, ali se oslobađate teorije“ (Zaboravljeni intervju Roberta Fischera u avionu, 2005. godina).
Glasno, neutemeljeno optuživanje popularizatora neortodoksnog šaha za špijunažu i saradnju sa Gestapoom, pobunjen superračunar HAL 9000, šahovski uvod jednog od prvih filmova o Jamesu Bondu i ko je od britanskih kriptologa imao više prava na poznati špijunski kodni broj poznat svijetu
Ali ko je uopšte taj, spomenuti od strane Gooda, tajanstveni J. Bouyé? Po mojoj molbi njegov složen i vijugav životni put istražio je poznavalac šahovne istorije Francuske, Dominique Timonier.
Joseph (tako se zvao) rođen je 1894. godine, završio je pedagoški koledž, u Prvom svjetskom ratu mobilisan u pješadiju, ranjen, nosilac ratnih odlikovanja…
Kao aktivista Francuske komunističke partije boravio je u SSSR-u (1926. godine), a kasnije je izgradio društveno-političku karijeru kroz sindikate. Javno je tvrdio da je svjetovno obrazovanje ništa drugo do instrument buržoaskog sloja. Smatrao se robom kapitalističkog sistema. Zbog svojih ljevičarskih buntovničkih stavova isključen je iz Nacionalnog obrazovnog sistema.
Učesnik Šestonedeljnog rata, demobilisan u aprilu 1941. godine, bio je oženjen, otac dvoje djece. Bio je veoma blizak FSGT-u, Komunističkoj sportskoj federaciji.
Postoji enciklopedija radničke klase Francuske pod nazivom „Maitron“. U biografiji Bouyé tamo se može pročitati da nakon demobilizacije iz vojske sve naredne ratne godine nema podataka o njemu. U brošuri Francuske komunističke partije „Špijuni, agenti Gestapa“ iz maja 1945. godine iznenada se pojavljuje u crnoj listi sa komentarom „otkriven kao provokator“. Međutim, „Maitron“ pojašnjava da „ta optužba nije podržana konkretnim činjenicama“. Da li se Bouyé sudio sa svojim optuživačima – Bog zna. Umro je 1961. godine u Parizu.
I sada nije jasno – zašto je odjednom počeo da piše popularne brošure o neortodoksnom šahu? Prvu (na koju se Good pozvao u pismu Baruhu Woodu) izdao je vlastitim sredstvima u Parizu 1951. godine, drugu – pod nazivom „Nove neortodoksne šahovske igre“ – takođe u francuskoj prestonici tri godine kasnije. Još jedna misterija – kako je mali tiraž ove knjige na francuskom dospio u London i zatekao se pred očima glavnog matematičara britanske radioelektronske obavještajne službe?
A, prema pregledima ogromnog kreativnog nasljeđa Gooda, on je pisao članke o randomizovanom šahu samo u periodu od 1952. do 1955. godine, nakon čega ga je, očigoledno, prestao da interesuje.
Njegovo odsustvo u timu Cheltenham kluba 1958/59 objašnjava se time što je tada već napustio Gloucestershire, a od 1967. do smrti (2009. godine u 92. godini) stalno je živio u SAD-u. Radio je kao profesor statistike na Virginijskom politehničkom institutu i državnom univerzitetu.
Kao jedan od najvećih teoretičara veštačke inteligencije bio je pozvan od strane poznatog filmskog reditelja Stanleyja Kubricka kao konsultant za kultni naučno-fantastični film „2001: Odiseja u svemiru“.
Radnja – ka tajanstvenom crnom monolitu, koji emituje snažno zračenje ka Jupiteru, kreće svemirski brod sa pet astronauta. Od njih su budni samo dvojica, uključujući Franka Poola, koji je tokom leta porazio u šahu moćni računar HAL 9000 koji upravlja svime na brodu.
(Nastaviće se)