Autor: Jurij Šaburov
O ovome je autor knjige saznao istražujući fondove Centra za čuvanje istorijsko-dokumentacionih zbirki (bivšeg Posebnog arhiva SSSR-a). On je osnovan u Moskvi na osnovu ruskih dokumenata koje su Njemci zaplenili na teritorijama koje su okupirali, uključujući Pariz, a zatim ih izvezli u Njemačku. Kada je sovjetska vojska ušla, ovi arhivi su, zajedno sa drugim trofejima, prešli u SSSR.
Obredu inicijacije u masone prethodili su 20. maja 1928. godine razgovori sa kandidatima u zgradi Velike lože Francuske na Rue Putequz, 8, gde se nalazila loža „Astrea“. Nakon što su izložili svoju biografiju, profani (tako su se zvali oni koji nisu bili inicirani u masonstvo) odgovarali su na pitanja.
O političkim stavovima Aleksandra Aljehina u izveštaju jednog od rukovodilaca lože, Nikolaja Teslenka, piše kratko, ali sasvim jasno:
„…Do vremena revolucije politička uverenja su mu bila nejasna, a nisu bila ni oblikovana. Kada su boljševici preuzeli vlast, mislio je da će početi nešto novo, iako nije imao jasno predstavu o tome. Do 1921. godine služio je kod boljševika kao prevodilac. Uverio se u duboku razliku između komunističkih teorija i njihove primene u životu. Odluku je donio da napusti Rusiju.
Što se tiče njegovih stavova u ovom trenutku, on ne veruje u mogućnost monarhije, on je pristalica demokratskog sistema, ali je spreman da se pomiri sa ustavnom monarhijom koja će sprovesti demokratske principe. Ne pripada nijednoj stranci…”
Odgovarajući na pitanje Teslenka o motivima koji su ga podstakli da zatraži prijem u masonsku ložu, Aljehin je rekao da teži tome, „opterećen duhovnim usamljeništvom“.
Ovo izuzetno priznanje 35-godišnjeg Aleksandra Aljehina, koji je samo šest meseci ranije postao svetski šampion u šahu, koji je bio smisao njegovog života, otkriva duboku duševnu dramu. O porijeklu ove duhovne nesreće genija, već smo saznali.
Komplikovani i tajanstveni ritual inicijacije Osipa Bernštajna, a potom i Aleksandra Aljehin a u masona, održan je 22. maja 1928. godine.
Ovaj događaj je zabilježen u svesci velikog formata pod nazivom „Protokoli masonske lože ‘Astrea’, Pariz, za 1927–1928. godinu“. Prije nego što predstavim doslovni tekst dokumenta, uz kratak sažetak koji se ne odnosi na temu knjige, objasniću da tačke koje se stavljaju u masonskim dokumentima i pismima u obliku trougla znače skraćenicu. Na primer: Dost. Mast.’.br.’. treba čitati kao „Dostojanstveni majstor brat“, br.’.br.’. — „braća“, a pr.:. — „profan“, odnosno neinicirani u masone, kandidat.
A sada ćemo se upoznati sa ovim interesantnim dokumentom.
„Protokol Porodične Skupštine 22. maja 1928. godine.
Skupština se otvara u 16 časova 30 minuta Dost.’. Mast.’.br.’. Vjazemskim. Mesta
oficira zauzimaju: br.’.br.’. Orator br. Teslenko, sekretar br. Levinson, I stariji br. Grinvald, 2 stariji br. Mešerski, blagajnik br. Ermans Darod .’.br. Avdiev, obrednik br. Krivošeij, ekspert br. de Vitt, privrženik br. Vladimirov.
Prisutni su bili: br.’.br.’. A. Mamontov, Aškinazi, Kandaurev, Rejtinger, Zaharov, Rabinovič, A. Fidler, A. Bobrinski, Smirnov, Petrova, De lya Ljubi, Savitski, Veljaminov-Zernov, Jakovljev.
Izvinjenje su poslali: br.’.br.’. Mirkovič, Nečajev, Svobodin, Nekljudov, Aitov, Bodisko i Svešnikov.
Na početku sastanka čitaju i potvrđuju Protokole Svečane Skupštine od 7. i 12. maja — jednoglasno, zatim se oglašava tekuća korespondencija, nakon čega se razmatraju prijave o želji da postanu članovi lože „Vol.’.Kamen“.
Prvo se razmatra prijava Bernštajna — pristigla su 2 izveštaja koji su pročitani. Zbog odličnih preporuka br.’.br.’., dozvoljeno je prof.’. da odgovori na pitanja. Nakon ispitivanja, otvorenim glasanjem odlučeno je da se rezultat smatra povoljnim.
Zatim je razmatrana prijava Aljehina — takođe su predstavljena 2 izveštaja, kao i u prethodnom slučaju. Zbog odličnih preporuka o prof.’, odlučeno je da se pristupi ispitivanju. Nakon obavljenog ispitivanja, otvoreno glasanje je dalo Aljehinu povoljan rezultat.
Sastanak se zatvara u 21 čas i 05 minuta.
Dost.’.Mast.’. /potpis/
Sekr.’. /potpis/
Orat.’. /potpis/“
Ali zašto su dva ruska šahista tražila duhovno zajedništvo upravo u masonskoj loži „Astrea“? Po čemu se ona razlikovala od desetina drugih emigrantskih loža u Parizu?
-Nastaviće se-