
20.nastavak
The Exchequer (Blagajna)
Vjeruje se da su Normani donijeli šah u Englesku. Nakon što je William Osvajač osvojio Englesku u 11. stoljeću, uveo je strogi sistem oporezivanja. Osnovao je posebnu instituciju nazvanu „Exchequer“ (Blagajna) za izračunavanje i prikupljanje poreza. U knjizi Dialogue Concerning the Exchequer, koju je napisao kraljev blagajnik Richard Fitz Neal krajem 12. vijeka, učitelj objašnjava svom učeniku da je Exchequer dobio ime po stolu koji se koristio za izračunavanje poreza. Taj je sto bio prekriven crnim platnom podijeljenim u kvadrate, što je podsjećalo na šahovsku tablu.
Učenik je bio iznenađen: „Da li se mudrost starih ljudi ikada oslonila na oblik stola kao jedini razlog za njegovo ime, kad bi ga iz istog razloga mogli nazvati i ‘tabularium’?“
Učitelj je odgovorio: „Pravo sam postupio kada sam te nazvao pažljivim. Postoji drugi, ali skriveniji razlog. Jer, kao što se u šahu bore određene vrste boraca, koji se kreću ili stoje prema određenim zakonima ili ograničenjima, neki upravljaju, a drugi napreduju, tako i ovdje, neki upravljaju, neki pomažu prema svom uređenju, i niko nije slobodan da prekorači utvrđena pravila; kao što će biti očigledno iz onoga što slijedi. Osim toga, kao što se u šahu borba vodi između kraljeva, tako se i ovdje glavna borba vodi između dva aktera, blagajnika, naime, i šerifa, koji sjede kako bi iznijeli račun; ostali sjede kao sudije, da gledaju i sude.“
Članovi Blagajne bili su imenovani baronima i, očigledno, imali su pravo uključiti šahovsku tablu u svoj grb. Zbog toga je šahovska tabla u grbu postala simbol poštenja, a članovi Blagajne bili su poznati po svojoj nepristrasnosti. U današnjem vremenu toga se sjećamo kroz šahovske zastave sudija na trkama i… šahovske uzorke na taksijima, iako je dobro poznato da taksisti nisu naročito pošteni!
Da li ste primijetili da autor Dijaloga gotovo usput pominje da sve figure na šahovskoj tabli, uključujući kralja, moraju poštovati stroga pravila i ne mogu ih prekršiti? Ove pravedne riječi napisane su tokom oštre borbe za vlast između kraljeva, aristokrata i crkve.

Engleska, 13. vijek. Konjić od slonovače, tipična srednjovjekovna evropska figura
Šahovske figure u Evropi
Nijedna šahovska figura starijs od 1000. godine nije pronađens u Srednjoj Evropi, pa se šahovske figure u islamskom apstraktnom stilu mogu smatrati najstarijima. Oni se čuvaju u muzejima katedrala, crkvama i manastirima, a izrađeni su od plemenitih materijala poput kvarca i slonovače. Figure za obične ljude izrađivani su od drva ili raznih vrsta kostiju. Kvarcne figure iz Osnabrika i Halberštata pripadaju takozvanoj Fatimidskoj grupi, kako ih stručnjaci nazivaju. Vjeruje se da su napravljene u Sjevernoj Africi ili u Kordobi.
Četrnaest figura iz tri različita seta čuvaju se u katedrali u Osnabriku. Figure iz druga dva seta uglavnom su izrađene od drveta ili kosti. Datiraju iz početka ili sredine 11. vijeka, što je potvrđeno dendrološkim istraživanjima. Figure su još uvijek imale apstraktne oblike. Najvjerovatnije su pripadale seljacima. U muzeju u Grenoblu čuva se sedam figura iz tri seta.
Tri drvene apstraktne figure iz još dva seta pronađena su na lijevoj obali Rajne. One se čuvaju u muzeju u Bonnu. Nedavno, 1997. godine, u dvorcu Romrod pronađen je lovac isklesan iz kljova slona.
Lovac, skakač i pješak izrađeni od jelenjih rogova čuvaju se u Nacionalnom muzeju u Nurnbergu. Pronađeni su u dvorcu Heidenschloss. Trinaest figura islamskog tipa čuva se u dvorcu Adelsdorf. Top izrađen od slonovače pronađen je u dvorcu Lutzelhardt i izložen je u muzeju u Lahru.
Pored toga, devet figura izrađenih od kosti i slonovače izloženo je u muzeju u Stuttgartu.

Engleska, 14. vijek / Islamskog tipa apstraktne figure
-Nastaviće se-