Šah naslijepo – Harry Nelson Pillsbury (24.nastavak)

Istorija, psihologija, tehnike, šampioni, svjetski rekordi i važni mečevi

Eliot Hearst i John Knott

24.nastavak

Dana 10. februara 1900. godine, u Čikagu, Pillsbury je prvi put izjednačio svjetski rekord Zukertorta od 16 simultanih partija naslijepo. Pillsbury je ostvario rezultat +11, -1, =4 (81,3 posto), igrajući 466 poteza u otprilike 5 i po sati partije. Brzina kojom je obično igrao bila je prilično zapanjujuća u poređenju sa brzinom nekih ranijih šampiona. Već smo pomenuli da je Zukertort potrošio 12 sati, s petodnevnom pauzom tokom simultanke, kada je postavio svoj rekord od 16 partija. Morphy je za samo osam partija u Birminghamu 1858. godine trebao oko pet sati, a gotovo dvostruko više vremena za osam partija u Parizu iste godine; njegove dvije druge simultanke naslijepo od osam partija, u Londonu 1859. godine, trajale su osam sati i 4 i po sata. Kada je Blackburne navodno igrao 15 partija 1876. godine, kaže se da je potrošio 12 sati. A Paulsenova prva simultanka naslijepo na 10 tabli trajala je svako veče  pet uzastopnih dana.

Nakon što je igrao protiv 16 protivnika bar još jednom, Pillsbury je ubrzo oborio vlastiti rekord. Uzeo je 17 protivnika u New Orleansu 6. marta 1900. godine, ostvarivši rezultat +10, -2, =5 (73,5 posto) za 7 i po sati. Dana 28. aprila proširio je rekord na 20 partija u Franklin Chess Clubu u Philadelphiji, ostvarivši rezultat +14, -1, =5 (82,5 posto) za 6 i po sati. Za ovu simultanku Pillsbury je tražio da se suoči sa najjačim dostupnim igračima. Sjedio je u sobi bez table i figura, dok su njegovi protivnici sjedili za stolovima u susjednoj sobi, a blagajnik je najavljivao poteze svakog igrača. Pillsbury je napravio oko 600 poteza tokom ove simultanke (oko 40 sekundi po potezu u prosjeku), a The Philadelphia Record je dva dana kasnije objavila da je imao problema sa otvaranjima:

Treba imati na umu da su većina tabli u tom trenutku izgledala vrlo slično. Nisu imale prepoznatljive karakteristike i činilo se gotovo nadljudskim izbjegavanje konfuzije. Pillsbury je kao i obično usvojio određeni sistem za raspoređivanje određenih otvaranja za svaku tablu, ali to nije dobro funkcionisalo jer su mnogi od njegovih protivnika odabrali nepravilne odbrane. Najviše vremena tokom simultanke su mu oduzeli prvi potezi. Oni koji su ga pažljivo pratili primijetili su poteškoće s kojima se suočavao i bojali su se da bi mogao doživjeti slom. Međutim, situacija se promijenila kako je takmičenje napredovalo. Svaka partija je postepeno dobila svoju osobenost i postajala jasnija u njegovom umu. Nakon simultanke, Pillsbury je po sjećanju ispravio nekoliko grešaka koje su njegovi protivnici napravili pri zapisivanju svojih poteza. Dvojica igrača koji su igrali partije nisu uopšte vodili evidenciju, ali je Pillsbury „bez ozbiljnog napora“ naveo poteze njihovih partija.

Tokom prvih nekoliko godina novog vijeka, Pillsbury je bio izuzetno aktivan u šahu naslijepo. Na  turneji koja je trajala od 1900. do 1901. godine, tokom sedam mjeseci održao je oko 150 simultanki, uglavnom naslijepo. Na jednoj simultanci naslijepo sa 16 partija u Buffalo-u (zapadni New York), ostvario je rezultat +11, =5 (84,4 posto), uspješno objavivši mat u osam poteza u jednoj od partija. Pillsbury je često izvodio „skakačev  put“ na slijepo (to jest, pomičući skakača legalnim potezima sa bilo kojeg početnog polja na svih ostalih 63 polja, bez da stane na isto polje dva puta), zadovoljavajući publiku različitim mentalnim trikovima koji su uključivali riječi i karte, a ponekad je kombinovao simultanku šaha naslijepo sa drugim aktivnostima. Na primjer, jednom prilikom u Toledu, Ohio, odigrao je naslijepo 12 partija šaha i četiri partije dama (draughts), dok je istovremeno igrao duplikatni wist sa drugim ljudima. Pillsbury je bio spreman da prekine svoju simultanku naslijepo u bilo kojem trenutku i da mu neko pročita dio paketa karata, nakon čega bi odmah imenovao preostale karte.

Jednom prilikom, prije nego što je započeo simultanku  šaha naslijepo u Philadelphiji, Dr. Threlkeld-Edwards i Prof. Merriman sa Lehigh univerziteta zamolili su ga da prouči sljedeći spisak od 29 verbalnih pojmova, od kojih su mnogi bile nepoznate njemu (a možda i našim čitaocima). Nakon nekoliko minuta proučavanja, kao i na kraju simultanke i sledećeg dana, ponovio je sve pojmove redom i zatim unazad: ANTIPHLOGISTINE, PERIOSTEUM, TAKADIASTASE, PLASMON, AMBROSIA, THRELKELD, STREPTOCOCCUS, STAPHYLOCOCCUS, MICROCOCCUS, PLASMODIUM, MISSISSIPPI, FREIHEIT, PHILADELPHIA, CINCINNATI, ATHLETICS, NO WAR, ETCHENBERG, AMERICAN, RUSSIAN, PHILOSOPHY, PIET POTGELTER’S ROST, SALMAGUNDI, OOMISILLECOOTSI, BANGMANVATE, SCHLECHTER’S NEK, MANZINYAMA, THEOSOPHY, CATECHISM, MADJESCOMALOPS.† (Razumljivo, možda su neki od ovih pojmova različito napisani u različitim izvorima. Takođe, tačni uslovi pod kojima je Pillsbury testiran nisu dosljedno navedeni u izvorima.)

Jednom prilikom, u Engleskoj, prekinuo je šahovsku simultanku naslijepo na 12 tabli nakon 2 i po sata, predložio kratki odmor za igrače i pozvao ih da kao grupa napišu 30 riječi, numerisanih redom. Ove riječi su mu bile pročitane, po pet u isto vrijeme, što je trajalo oko deset minuta. Zatim je Pillsbury bio ispitivan o broju neke riječi ili o riječi na određenom broju, u pomiješanom redoslijedu. Bio je savršen i zatim je ponovio listu unazad bez greške. Nakon ovog „odmora“ vratio se igri šaha na slijepo (izvještaj u British Chess Magazine, 1900, stranice 399–400).

(Nastaviće se)