Marjan Kovačević: Šta kada su devojčice ravnopravne ili bolje od dečaka?

Šta kada su devojčice ravnopravne ili bolje od dečaka?

Svetska šahovska federacija (FIDE) od ove godine u okviru kadetskih i juniorskih prvenstava sveta uvodi i zvanične šampionati mladih u rešavanju problema. Prvo takvo takmičenje biće Svetski kadetski kup u rešavanju problema u Batumiju krajem juna, a u oktobru Svetsko juniorsko prvenstvo rešavača (do 14, 16 i 18 godina) po istom formatu, u Brazilu. Svetski šampionati za uzraste do 8, 10 i 12 godina, takođe u standardnom i problemskom šahu, planiraju se za oktobar ili novembar, najverovatnije u Italiji.
Kod nas se državna kadetska i juniorska prvenstva u šahu i rešavanju odvijaju po istom principu od 2002, u kategorijama do 10, 14 i 18 godina. Ovog meseca su prvi put primenjena na Festivalu mladih ŠS Beograda i donela su neke zanimljive rezultate.
Iako dečaci i devojčice istog uzrasta rešavaju iste zadatke, uobičajena je podela medalja u muškoj i ženskoj kategoriji, kojom se daje neka vrsta ustupka „slabijem” polu. A, šta kada su devojčice ravnopravne ili bolje od dečaka, kao što je bilo u Beogradu? Da li treba da dobiju medalje u obe konkurencije?
U Beogradu je dvanaestogodišnja Vera Vujović bila ne samo ubedljivo najbolja u šahu među devojčicama do 14 godina, nego je nadmašila i sve dečake istog uzrasta, u rešavanju problema. Naša najmlađa šahistkinja sa titulom majstora FIDE nije međutim bila potpuni izuzetak. U kategoriji do 10 godina, Dunja Milojević je bila najbolja šahistkinja, a u rešavanju je od dečaka pustila ispred sebe samo ubedljivog pobednika, Aleksu Barjaktarevića. Takve rezultate je u kategoriji do 18 godina ostvarila i ubedljiva pobednica u šahu Irina Vujatović. Od nje je bio neznatno bolji samo Aleksandar Kutanjac, ubedljivi pobednik u šahu, među kadetima do 14 godina.
Ovi paralelni uspesi u dve različite discipline dovoljno govore o potencijalnoj koristi problemskih takmičenja za otkrivanje talenata u šahu. Sledeći važan korak u poređenju, ne samo dečaka i devojčica u jednom regionu, nego talenata iz cele Srbije, biće načinjen ako se regionalni savezi međusobno dogovore da se 2025. rešavačka takmičenja održavaju istog dana za sretenjske praznike, u isto vreme. Tada će svi moći da rešavaju iste zadatke i dobićemo široku paletu posebnih talenata, bar u oblasti taktike, mašte i analitičnosti. To nisu jedini kvaliteti bitni za šahovske borbe, ali mogu da otkriju ono što dotle nismo znali o potencijalima našeg podmlatka.
A, šta da se radi sa medaljama? Nepravedno deluje da neko dobije dve medalje za isti rezultat, a nelogično je i da ono što je nekada bila specijalna kategorija daje bolje rezultate od „glavne”. U šahu je uvedena praksa „otvorene” ili apsolutne konkurencije, te šahistkinje odlučuju gde da se prijave. Čini se da bi to bilo najpravednije rešenje i za rešavačka takmičenja, već oprobano u nekim zemljama. Takva je praksa, na primer, u Rumuniji, gde šahistkinje unapred odlučuju između „otvorene” i ženske konkurencije u rešavanju problema.
Inače, naš najmlađi problemski reprezentativac Ilija Serafimović je u ulozi sudije beogradskih rešavačkih turnira postavio visoke zahteve i niko nije stigao blizu maksimalnog broja poena. Okušajte se i sami na zadacima za grupe do 10, 14 i 18 godina. Vreme za rešavanje u sve tri kategorije bilo je 90 minuta, rešenja ćemo objaviti naknadno.
Marjan Kovačević

Prilozi

1.Zadaci sa Prvenstva Beograda do 10 godina

2.Zadaci sa Prvenstva Beograda do 14 godina

3.Zadaci sa Prvenstva Beograda do 18 godina