Letom na Mjesec šah se probližio bogovima – igrajući šah on je odavno sa njima.
Brana Petrović
Onaj koga šah bar jednom nije podsjetio na muziku malo zna o šahu, a još manje o muzici. Te dvije umjetnosti se svakako u nekoj svojoj konačnosti, ako ne ukrštaju, onda bar dodiruju i to onim slatkim dodirom vještih ljubavnika koji u nekom svom konačnom hepiendu stvaraju božanske note … ili vuku vrhunske poteze. A možda…
A možda i jedno i drugo.
Zato se vjerovatno tajanstveni šapat nekog srceparajućeg evergrina može jedino mjeriti sa nekom od vječno zelenih partija u kojoj je, iz ove današnje perspektive, jedina logika da je sve nelogično. Na kraju sve je to ipak samo stvar vremena, stvar nota i stvar poteza. S tim da i muzika i šah imaju svoj zaseban ključ.
Note i potezi.
I jedno i drugo kad iskoči iz svojih šina stvara efekat velikog praska koji se ogleda u savršenstvu svoje nedovršenosti. Pa onda sve ode na jednu ili na drugu stranu, prema genijalnosti ili prema kiču, što opet zavisi od ugla slušaoca i ugla gledaoca.
Ma koliko izgledalo da je šah igra tišine, iz nekih partija, koje su ostale u sjećanju onih koji dugo pamte, ponekad izleprša kakav argentinski tango ili pak gluvo glamočko kolo, što opet zavisi od toga da li se radi o prefinjenoj strategiji ili buntovničkoj taktici. Mada…

Ljubomir LJubojević
autor Branko Medak
Mada drevnoj igri ipak najviše priliči klasika. I to ona koja nije za svačije uho i koja se vječno pamti…
A kad se ukomponuju dirigent i orkestar, veliki majstor i bojno crno-bijelo polje onda nastaje savršenstvo pokreta. Onda nastaje najsavršenija igra pokreta … balet.
Balet. Prvi balet inspirisan šahom bio je “Šahovski balet”, koji je specijalno komponovan za francuskog kralja Luja XIV i njegovu svitu, početkom osamnaestog vijeka. Nažalost nije poznata sudbina kompozitora i broj izvođenja istog, ali se pretpostavlja da je Luj XIV zvan i znan i kao “Kralj Sunce” uživao u njemu, čim je jedan takav podatak dočekao ovoliku starost.
U šahovskoj i muzičkoj istoriji ostao je i balet pod nazivom “Šah-mat” koji je premijerno izveden 1937. godine u Parizu. Zna se da je pomenutu kreaciju komponovao Sir Artur Blis, a da je koreografiju napravio Ninet De Valoa. Ostalo se, nažalost, ne zna.
Petnaestak godina kasnije, u Sinbadu moreplovcu, ledenom baletu iz 1953. godine, u kojem je, zanimljivo je, korištena i pantomima, desilo se i to da su klizači igrali jednu Morfijevu partiju. Od prvog do posljednjeg poteza.
Neka ostane zabilježeno da je Sinbada komponovao Reginald Čarls Noel Džonson. Tim šahovskim klizanjem je na najbolji mogući način zaokruženo inspirativno učešće igre kraljeva u čudu zvanom balet.
No, to nije sve. Jedan od vječitih drugih, odnosno onih koji su godinama čekali u predvorju odaja svjetskog šahovskog prvaka, Mark Tajmanov, je bio izvrstan školovani koncertni pijanista. Kada se jednom prilikom umorio od šaha sa svojom suprugom Ljubov Bruk izveo je i seriju recitala širom mu sovjetske otadžbine, na kojima je doživio neopisive ovacije. Mnogo veće no u šahu. Pa ipak je nastavio da igra šah.

Gari Kasparov
Taj šahovski kompozitor se čak jednom prilikom pojavio i u muzičkom filmu “Betovenov koncert”. Što da ne ako se zna da je uključen u Filipsovu kolekciju sto najvećih pijanista dvadesetog vijeka. Taj Mark Jevgenjevič Tajmanov. Pa Vasja Smislov i njegova čuvena audicija za Boljšoj teatar, pa…
Ipak ovo je priča o dva soprana.
U vrhunskoj umjetnosti je sve moguće pa i to da jedan pripada velikom maestru Gariju Kasparovu, a drugi sigurno najtalentovanijem srpskom šahisti svih vremena, neprevaziđenom Ljubomiru Ljubojeviću.
Naime, 21. aprila 1987. godine pomenuti dvojac je u Briselu odigrao jednu varijantu Slavenske odbrane ne sluteći da će ta kratka partija devet godina kasnije biti isnpiracija za kratku operu Mirjel Lusi Klement pod nazivom “Šahovski skečevi” (Sketches of Chess).
Dvije prostrane slavenske duše su odigrale slavensku partiju koja je na kraju završena po slavenski, da ne kažemo bratski, remijem u petnaestom potezu. Možda će ova dvojica, koja su sve manje u šahu, oslobođeni magije drevne igre naći vremena da pogledaju ovu kratku operu, pa da bace kritiku. Ali ne na operu, nego na partiju, jer će za soprane tada biti zadužen neko drugi.
KASPAROV – LjUBOJEVIĆ
Brisel (9), 21.04.1987.
1.d4 d5 2. c4 c6 3. Sc3 Sf6 4. e3 g6! 5. Sf3 Lg7 6. Db3 0–0 7. Ld2 e6 8. Ld3 Sbd7 9. 0–0 a5!? 10. Tfe1 Te8 11. e4? 11…a4 12. Dc2 12…dxe4 13. Sxe4?! Sxe4 14. Lxe4 c5! 15. d5 Sf6

½–½
Miladin Berić
(iz knjige ‘Vatreni gambit III‘)
(Nastaviće se)