V. I. LINDER, I. M. LINDER: ŠAHOVSKA ENCIKLOPEDIJA (162. nastavak)

V. I. Linder, I. M. Linder
Šahovska enciklopedija
Moskva, AST • Astrel, 2004

ULMAN (Uhlmann) Volfgang (r. 1935), njemački velemajstor, kandidat za svjetsko prvenstvo.

„Naprijed Volfgang Ulman!“,
„Napada njemački velemajstor“,
„Senzacionalan start u Stokholmu!“ — takvim naslovima bila je ispunjena svjetska šahovska štampa tokom međuzonskog turnira u Stokholmu (1962).

I zaista, poslije 8 kola debitant na svjetskoj sceni, 26-godišnji prvak DDR-a Wolfgang Uhlmann, sa 6,5 poena iz 8 partija bio je ispred 22 ostala učesnika, među kojima su bili Bobi Fišer, Tigran Petrosjan, Efim Geler, Svetozar Gligorić, Viktor Korčnoj, Pal Benko i drugi poznati velemajstori.

Nažalost, u narednih 14 kola osvojio je samo 6 poena. Proboj među kandidate uspio mu je tek iz drugog pokušaja — nakon međuzonskog turnira 1970. u Palma de Majorki, gdje je podijelio 5–6. mjesto sa Markom Taimanovom. Iste godine Ulman je igrao za selekciju svijeta u čuvenom „Meču vijeka“ u Beogradu.

Ulman je autor radova o šahovskoj strategiji „Otvorene linije“ i „Slabosti pješaka“, kao i istraživanja u Francuskoj odbrani, kojoj je bio posebno privržen.

Efim Geller – Wolfgang Uhlmann
Amsterdam, 1970.

1.e4 e6 2.d4 d5 3.Nd2 c5 4.exd5 exd5 5.Ngf3 Nc6 6.Bb5 Bd6 7.0–0 cxd4 8.Nb3 Nge7 9.Nbxd4 0–0 10.Bg5 f6 11.Be3 Ne5 12.Re1 a6 13.Bf1 Kh8 14.h3 Bd7 15.c3 Rc8 16.a4 Re8 17.Nxe5 fxe5 18.Nf3 h6 19.a5 Rc6 20.Bb6 Qb8 21.Rc1 Rf8 22.c4 e4 23.Nd2 Rxb6 24.axb6 Bc5 25.Re2 Rxf2 26.Rxf2 e3 27.cxd5 exf2+ 28.Kh1 Nf5 29.Ne4 Bxb6 30.Qf3 Qe5 31.Bd3 Qxd5 32.Nc5 Qxf3 33.gxf3 Bxc5 34.Rxc5 Ne3 35.Rc1 Kg8 36.Kh2 Bb5 37.Rc8+ Kf7 38.Kg3 Bxd3 39.Rc7+ Kf6 40.Kxf2 Nd1+ 41.Kg3 Nxb2 42.Rxb7 Nc4 43.h4 a5 44.Rd7 Bc2 45.Rc7 Bb3 46.Kf4 a4 47.Rb7 0–1

Ulman je pobjeđivao na nizu velikih međunarodnih turnira — Havana i Sarajevo (1964), Zagreb (1965), Hastings (1965/66), Berlin (1968), Hale (1981) i Potsdam (1985).

UNCIKER (Unzicker) Volfgang (r. 1925), njemački velemajstor, višestruki prvak Njemačke.

Svoj prvi uspjeh Volfgang je postigao u 21 godini, pobijedivši na međunarodnom turniru u Augsburgu (1946). Dvije godine kasnije postao je prvak Njemačke i od 1950. tokom 20 godina predvodio reprezentaciju Savezne Republike Njemačke na olimpijadama i prvenstvima Evrope.

Dva puta je izborio pravo nastupa na međuzonskim turnirima (1952. i 1955), a među njegovim najvećim sportskim uspjesima su pobjede na međunarodnim turnirima u Hastingsu (1950/51), Lucernu (1951/52), Sočiju (1965) i Mariboru (1967).

Wolfgang Unzicker igra podjednako majstorski i u jednostavnim i u složenim pozicijama, pokazujući suptilan pozicioni osjećaj i kombinatorni dar. Kako je nakon „Turnira zvijezda“ u Milanu pisao list „Baseler Nachrichten“, komentarišući pobjedu 50-godišnjeg velemajstora protiv bivšeg svjetskog prvaka:
„Unciker je protiv Talja odigrao najbolju partiju u svojoj šahovskoj karijeri.“

Wolfgang Unzicker – Mihail Talj
Milan, 1975.

1.e4 c5 2.Nf3 e6 3.d4 cxd4 4.Nxd4 a6 5.Nc3 Qc7 6.g3 Bb4 7.Nde2 Nc6 8.Bg2 Nf6 9.0–0 [9.Bf4 [¹ 8…¥e7] 9…d6 (9…e5 10.Bg5 Nd4 11.0–0!) 10.a3²] 9…Be7 10.Be3² Ng4 11.Bf4 d6 12.Nd4 Nce5 [10.b3!?… ¥b2] [12…Nge5; 12…Nxd4 13.Qxg4 0–0 [10…O-O=]] 13.Bc1? Nf6 14.f4 Nc6 [14…Ned7 15.a4!?÷] 15.Nxc6 bxc6 [15…Qxc6÷ 16.Be3!=] 16.e5 dxe5 17.fxe5 Nd7 [17…Nd5 18.Ne4= Qxe5!? 19.c4 Nb6 20.Bf4=] 18.Bf4 g5! 19.Be3 Nxe5 20.Ne4? h6+- 21.Qh5 Ng6 22.Rf2 Qe5 [22…Bb7 23.Raf1 0–0–0 24.Rxf7?] 23.Raf1 [¹18…O-O] 23…Rh7

24.Rxf7! Rxf7 25.Qxg6 Qg7 26.Nd6+ Bxd6 27.Bxc6+ Ke7 [27…Bd7 28.Qxe6+ Kd8 (28…Re7 29.Bxd7+ Kd8 30.Bb6+ [20.£h5!?]) 29.Rxf7] 28.Rxf7+ Qxf7 29.Qxh6 [20…g4!?] 29…Be5 30.Qxg5+ Kd6 31.Bxa8 Qc7 32.Qxe5+! 1–0

URUSOVI, braća Sergej Semjonovič (1827–1897) i Dmitrij Semjonovič (1830–1903), najjači majstori Moskve i Sankt Peterburga na prelazu 50–60-ih godina XIX vijeka. Zajedno sa drugim prvim ruskim majstorima — A. Petrovom, K. Janišom, I. Šumovom — odigrali su važnu ulogu u formiranju ruske šahovske škole.

Sergej je od djetinjstva vaspitavan u Prvom petrogradskom kadetskom korpusu, a nakon završetka služio je kao kornet u konjičkoj gardi. Godine 1852, poslije ženidbe, podnio je ostavku i nastanio se u Moskvi. Već 1855. ponovo stupa u vojnu službu, učestvuje u Opsadi Sevastopolja i za hrabrost dobija Georgijevski krst. Tada započinje njegovo prijateljstvo sa piscem Lavom Tolstojem, koje je trajalo do kraja života. Godine 1856. napušta vojsku u činu general-majora i od tada živi u Moskvi i selu Spasko.

Sergej je rano pokazao talent za šah i matematiku. Početkom 1850-ih uspješno je igrao protiv I. Bina, A. Kireevskog i drugih moskovskih šahista. Nakon poraza u mečevima protiv Aleksandra Petrova (Sankt Peterburg, 1853, +0, −2, =2), počeo je intenzivno da proučava teoriju šaha i razvio niz novih varijanti u centralnom gambitu, italijanskoj i škotskoj partiji, kraljevom gambitu i drugim otvaranjima.

Nova varijanta u lovčevom otvaranju dobila je naziv Urusovljev gambit (1. e4 e5 2. Bc4 Nf6 3. d4 exd4 4. Nf3). Svoje radove iz oblasti otvaranja i završnice kasnije je sistematizovao u „Vodiču za izučavanje šahovske igre“, objavljenom u 17 brojeva časopisa „Šahovski listok“.

Posebnu pažnju posvetio je aktivnoj odbrani:
„Pravilna odbrana“, pisao je, „jeste ona koja podrazumijeva prelazak u protivnapad i zato se naziva aktivnom… Odbrana je teža od napada.“

Nakon pobjeda u mečevima protiv Ilya Šumova (Sankt Peterburg, 1854, +12, −9; 1859, +7, −3, =3; 1859, +6, −2, =1), postaje drugi najjači šahista Rusije. To je potvrdio i njegov meč sa A. Petrovom (Varšava, 1859, +7, −13, =1).

Visok nivo igre potvrdili su i njegovi mečevi sa poznatim inostranim majstorima — Ignatz Kolišem (Sankt Peterburg, 1862, +2, −2, =0) i njemačkim šahistom Friedrich Hirschfeldom (Moskva, 1866, +2, −1, =2).

Sergey Urusov – Ignatz Kolisch
Sankt Peterburg, 1862.

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 a6 4.Ba4 Nf6 5.0–0 Be7 6.d4 exd4 7.e5 Ne4 8.Nxd4 Nxd4 9.Qxd4 Nc5 10.Nc3 0–0 11.Be3 d6 12.Rad1 Nxa4 13.Qxa4 Bd7 14.Qe4 Bc6 15.Nd5 dxe5 16.Qxe5 Bd6 17.Qh5 Re8 18.c4 Re4 19.Rd4 Re5 20.Qf3 Bc5 21.Rg4 Bxe3? [¹21…Bxd5 22.cxd5 (22.Qg3 Rxe3µ) 22…Qxd5µ] 22.fxe3± Bxd5

23.Qg3! Qe7 24.Rxg7+ Kh8 25.cxd5 Rxe3 26.Rgxf7! Rxg3 27.Rxe7 Rg7 28.Rff7 Rag8 29.Rxg7 Rxg7 30.Re8+! Rg8 31.Rxg8+ Kxg8 32.Kf2+- … 1–0

U 1870-im godinama Sergey Urusov se povukao iz aktivne šahovske prakse, poklonivši sve svoje šahovske knjige Sergeju Tolstoju, sinu pisca.

Dmitrij je u djetinjstvu bio upućen u Izmajlovski gardijski pješadijski puk. Kasnije je služio u vojsci u Sankt Peterburgu. Godine 1860, nakon ženidbe, podnio je ostavku u činu pukovnika i preselio se na porodično imanje u selu Spasko u Jaroslavskoj guberniji. Od 1871. živio je u Jaroslavlju, gdje je bio predsjednik gubernijske zemaljske uprave i stalni član seljačkog vijeća. Među njegovim bliskim prijateljima bili su Ivan Turgenjev i Yevgeny Yakushkin, sin dekabrista.

Početkom 1850-ih bio je približno iste snage kao brat Sergej, a 1854. pobijedio je u meču protiv Ilya Šumova (+7, −4, =0). Aktivno je učestvovao u šahovskom životu prestonice — u njegovom stanu održavana su šahovska okupljanja. Bio je jedan od organizatora Društva ljubitelja šaha (1853), kao i član komisije za izradu statuta 1854. i 1857.

Za tablom se susretao i sa K. Janišom, A. Petrovom, V. Mikhailovim i drugima. Bio je šahista pozicionog stila, poznat po visokom umijeću u odbrani teških pozicija i kontranapadu.

Ilya Shumov – Dmitry Urusov
Sankt Peterburg, 1853

16…dc! 17. Ne4 Nxe4!! 18. Bxd8 Bxf2+ 19. Ke2 g3! 20. h3 Kxd8 21. Bxf7 Bf5 22. Bd5 Re7 23. e6 c6 24. Bxe4 Rxe6! 25. Rhd1 Rxe4+ 26. Kf1 c2! 27. Rd6+ Ke7 28. Rd2 Be6 29. Qxc2 Bc4+ 30. Rd3 Rf8! 31. Qxc4 Rxc4. Bijeli predaje.

Nakon odlaska iz Sankt Peterburga, Dmitry Urusov se povukao iz aktivne šahovske prakse.

(Nastaviće se)