Velemajstor Alexander Bortnyk jedan je od najjačih igrača na svijetu u ubrzanom tempu igre.
U podkastu Chess with Mustreader govori o tome kako se naučiti igrati blic, ko je zaista najjači onlajn igrač, kako je u djetinjstvu sakupljao staro gvožđe da bi mogao da otputuje na turnir i zašto se od klasičnog šaha ne može živjeti ako imaš rejting manji od 2700.
Specijalista za “metak” (bullet)
„Odmah da razjasnim: želim da vjerujem da dobro igram šah uopšte, a ne samo u ubrzanim tempima. Svi me tako predstavljaju — Chess.com voli da kaže da sam ‘specijalista za metak’. Ma dajte! Nisam samo specijalista za metak. Od djetinjstva sam jednostavno mnogo igrao blic.
Tada sam igrao na ICC-u — Internet Chess Clubu — i od 2007. godine provodio sam tamo po čitave dane. Tamo je bio Hikaru, najveća zvijezda, pod nadimkom Smallville. Bio je obožavalac serije ‘Tajne Smallvillea’, napravio je nalog 2001. godine, kada je serija počela da se emituje, a ugasio ga 2011. Bilo je veoma zabavno. Ja sam živio u Ukrajini, a on u SAD, pa je vremenska razlika bila ogromna. Zato sam ustajao rano ujutro da bih ga zatekao i igrao s njim metak i blic.
Kada toliko vježbaš, postaješ bolji: počinješ brže da računaš i razmišljaš. Mislim da je ključ uspjeha u ubrzanom šahu više prakse i više zadataka, jer moraš veoma brzo da računaš.“
Zadatke je najbolje rješavati po temama
„Više bih volio da rješavam zadatke po temama. Na primjer, zadatke na dvostruki udar — rješavaš ih na različitim nivoima, a ima ih mnogo. Ne mora se raditi samo o jednom potezu, već i o kombinaciji od tri poteza.
U djetinjstvu sam koristio programe CT-ART. Veoma su stari, ali je kvalitet zadataka odličan. Bilo ih je oko 1100, podijeljenih po temama: mat, vezivanje, odvlačenje, namamljivanje — i sve po nivoima težine. Na kraju je bilo 420 studija, a to je bilo najteže, jer su studije najteži zadaci u šahu. Riješio sam ih, ne znam, desetak puta. Riješiš stotinu zadataka, napraviš, recimo, 20 grešaka, pa ih ponovo rješavaš i opet griješiš.
Tako se razvijaju navike i obrasci: taktika je obrazac koji odmah prepoznaješ na tabli. A Puzzle Rush mi više služi za zabavu. Ne mislim da mnogo pomaže, osim možda kao zagrijavanje.“
Spoj strategije i taktike
„Mislim da je ubrzani šah skladan spoj taktike i strategije. Ne možeš biti dobar samo u taktici, a istovremeno igrati na najvišem nivou. Moraš biti jak u mnogim aspektima: u završnicama, strategiji i osjećaju za figure na tabli.
Kako razmišlja Magnus
Magnus manje računa i igra na drugačiji način: želi da postavi skakača na c5 — ne znam, možda ga pomjera sa g1 — i jednostavno ga tamo dovede. On to vidi. A ja, da bih doveo skakača na c5, moram da računam: da li funkcioniše Sf3? Možda Sd2? Hoće li Sd2 uspjeti? Znam da funkcioniše, ali hajde da još jednom provjerim. Onda Sb3 — možda ne, možda treba promijeniti plan. A on samo skoči, skoči, skoči. Pa, Magnus je Magnus.“
Mješavina računanja i intuicije
„U klasičnom šahu moraš da sjediš i računaš doslovno sve na tabli. Ponekad se više oslanjaš na intuiciju, a ponekad na računanje. Blic je, međutim, mješavina računanja i intuicije. Ponekad ni sam ne znam da li sam neki potez izračunao ili mi ga je sugerisala intuicija. Mislim da mi je intuicija jednostavno bolja zato što više igram blic.
Uzmimo Fabiana za primjer. Prije petnaestak godina govorilo se da je veoma dobar u klasičnom šahu, ali spor u blicu i rapidu. Vježbao je i sada je veoma jak u blicu. Niko više neće reći da Caruana loše igra blic. Mislim da ima mnogo takvih primjera: ko se usredsredi na blic, uz rejting od 2700 može postati i veoma dobar blic igrač.“
Promjene u životu
„Prestao sam profesionalno da igram klasični šah kada sam se preselio u SAD, prije gotovo devet godina. Tada sam imao rejting 2610, što je moj najviši rezultat, a imao sam 21 godinu. Čitava godina bila je veoma uspješna: 2017. godine osvojio sam, vjerovatno, sedam open turnira. Poslije toga igrao sam samo rapid i blic — jednostavno sam odlučio da promijenim život. Mislim da bih, da sam nastavio, u klasičnom šahu dostigao rejting 2700.“
Rejting-sistem treba mijenjati
„Ipak, mislim da rejting ne pokazuje stvarnu snagu igrača, čak ni u blicu. Baš juče sam razgovarao s prijateljem o rejtingu u blicu — to je ludilo. Pogledajte: Giri ima 2600, Mamedjarov 2600, Gelfand 2500. Ali kada igraju protiv onih koji imaju 2700, igraju kao da i sami imaju 2700. Rejting-sistem definitivno treba mijenjati.“
Najbolji među najboljima na internetu
„Ako govorimo o onlajn partijama, hajde da uzmemo Hikaruа. Svi misle da je on najbolji blic igrač na svijetu na internetu. Ja se s tim ne bih složio. On je u samom vrhu, ali definitivno nije najbolji. Magnus je i dalje daleko ispred svih.
Hikaru je među najboljima, ali ne mislim da je prvi — možda čak nije ni među trojicom najboljih. Očigledno je da je Magnus i dalje broj jedan. Neko će reći da Magnus više nije onaj stari. Pa, srećno s tim mišljenjem! Poslije njega bih naveo Firouzju, ali Firouzja sada ne igra često onlajn. U metku je, međutim, prava mašina.“
Ne mogu to da objasnim
„Inače, ja užasno igram protiv Hikaruа. I nije stvar u tome što me on stalno nadigrava. Nije problem u vještini. Ne znam, nešto mi se dešava u glavi. Nikada ni protiv koga nisam izgubio toliko potpuno dobijenih pozicija kao protiv Hikaruа. To je nevjerovatno. Gubio sam završnice s tri pješaka više, pravio elementarne greške iako sam imao mnogo vremena na satu. Ne mogu to da objasnim.“
O finalu Bullet Chess Championshipa
„Mnogi to ne znaju, ali Sarin je tokom meča imao ozbiljne probleme s kašnjenjem veze. I sam sam igrao protiv njega — imao je užasno kašnjenje. Nije kriv ni on ni njegova internet-veza: jednostavno su serveri predaleko. Obećavaju da će to popraviti, ali vjerovatno ćemo čekati vječno. Ko zna. A takve stvari ozbiljno izbacuju igrača iz ravnoteže.
Na primjer, igrao sam protiv Nihala neposredno prije partije s Firouzjom. Na mom satu prikazivalo se jedno vrijeme, a kod njega je bilo sasvim drugačije. Pokazuje 0,2 sekunde — trebalo bi da bude dovoljno za dva poteza, a on odigra pet i da mat. I odmah počneš da gubiš koncentraciju. A kada se to dogodi, možeš izgubiti dvadeset partija zaredom. Gotovo sam siguran da se upravo to dogodilo Firouzji. On je izuzetno jak u metku, vjerovatno prvi ili drugi na svijetu.“
O vještačkom podizanju rejtinga
„Mnogi na Chess.com vještački podižu rejting igrajući partije s tempom od 10 sekundi uz dodatak od 0,1 sekunde po potezu. Zahvaljujući tom dodatku ne gubiš vrijeme na unaprijed odigrane poteze. To je kao šifra za varanje: rejting se računa kao da igraš metak, a za partiju dobijaš isti broj poena — plus osam ili koliko već, plus deset. Tako na Chess.com stižu do rejtinga 3600, pa čak i gotovo 3700. Jednostavno igraju partije od po deset sekundi.“
Najbrži onlajn igrači
„Kada bi igrali s tempom od 30 sekundi, nikada ne bi dostigli takav rejting. Nikada. Andy Woodward je vjerovatno definitivno najbrži. Mnogo je brži od mene. Ja sam brz, ali on je mnogo brži.
Kada je riječ o radu mišem, on i Andrew Tang i dalje su izuzetno dobri. Samo pomjeraš miš i figura se odmah nađe na željenom polju. Ja moram da korigujem pokret i tako gubim milisekunde. A oni uvijek precizno kliknu na pravo polje. To je impresivno.“
O Aljehinovoj odbrani u različitom tempu
„Otvaranja se definitivno mijenjaju, čak i između različitih brzih kontrola, a kamoli u klasičnom šahu. U klasičnom šahu ne igram ono što igram u blicu. Aljehinovu odbranu ne igram u klasičnom šahu, iako ljudi misle da je igram. Ne, nisam valjda lud! Dobro, igrao sam je, čak i protiv jakog velemajstora s rejtingom 2600.
Ali ima li smisla igrati otvaranje u kojem odmah imaš poziciju slabiju za pješaka, pa ako protivnik sve zna — izgubio si? Zašto je i dalje igram? Zato što se ljudi još uvijek zbunjuju i griješe. Da sam stalno dobijao batine u tim partijama, prestao bih. Ali dobijam dobre pozicije — šta da radim? Zato je i igram.“
Savjeti iz prošlosti više ne važe
„Znaš ko je izvor sjajnih ideja u otvaranju? Erigaisi, a uopšte i svi ti indijski igrači. On može crnima da odigra e5, Sc6, Df6 — naši djedovi bi se zgrozili: kakva je to besmislica? Crni nikada nisu igrali Df6, Sc3, Sd5. A sada, poslije Df6, igrač poput Abdusattorova u klasičnom šahu može već u desetom potezu da dobije slabiju poziciju bijelima.
Računarski programi promijenili su šah i njegova pravila. Zato neki savjeti koje nam je davala starija generacija, od koje smo učili kroz primjere svjetskih šampiona, vjerovatno više ne važe. Na primjer: ‘Nemojte igrati blic.’ S tim se uopšte ne slažem. Igrajte više blica!“
Posljednji kurs s Naroditskim
„Radim tako što snimam kurseve. S Naroditskim smo radili na otvaranju Džobava–London i potrošili mnogo vremena na njega, a zatim smo radili staroindijsku odbranu — još više vremena. Nažalost, nije stigao da završi taj kurs, pa sam ga dovršio s drugim velemajstorom. Kurs je gotovo spreman i već ga objavljujemo na platformi Boarding Chess. Sačuvao sam sve Danijeve bilješke, njegove tekstove — sve je tamo.
Moglo bi se reći da su to njegove posljednje riječi u posljednjem projektu na kojem smo zajedno radili. Bilo je veoma zanimljivo. Danja je volio da radi na šahu. Kada bismo se sastali, uvijek bi ga oduševljavale određene varijante i ideje. Analizirali smo partije, a on je pokazivao svoje briljantne poteze. Vjerovatno i dalje ima najviše ‘briljantnih’ poteza na Chess.com, više od 20.000.“
O djetinjstvu
„Rođen sam u malom selu u Ukrajini. Bilo je perioda kada su nam danju ili noću isključivali struju. Roditelji su kupili društvene igre i dame. Mama je željela da se mi, djeca, uveče igramo bez svjetla, uz svijeće.
A mi smo pitali: ‘A šta je ovo? Šah? Kako se igra?’ Meni se dopalo. Kasnije je tata igrao na konzoli Dendy — to je kao PlayStation, samo stariji i sporiji, ali bolji — a na njoj je postojala i šahovska igra. Sa tri godine pobijedio sam tatu, pa je on zaključio da dijete ima talenat.
Odveli su me u grad, ali to je bilo veoma teško: nismo imali novca, nikoga nismo poznavali, a veliki grad je bio daleko. Sjećam se da me je tata vozio autobusom na razna mjesta kako bismo pronašli nekoga ko se razumije u šah. Dođemo kod njega kući, zamolimo ga da mi pokaže neku zamku, a ja je već znam. Odigramo jednu partiju i vratimo se kući — čitav dan uzalud. Putovali smo i u udaljene biblioteke da bismo pronašli samo jednu knjigu.“
Uspon stepenik po stepenik
„Prvu kategoriju stekao sam sa pet godina, a sa sedam sam postao kandidat za majstora, najmlađi u to vrijeme. Mnogo puta sam bio prvak Ukrajine, ali novca i dalje nije bilo i nisam mogao da dokažem da sam broj jedan u zemlji. Sjedio sam u selu i igrao onlajn. Godine brzo prolaze i mislim da bih, da sam tada imao samo malo više mogućnosti, postao još jači igrač nego što sam danas.“
Sakupljao sam staro gvožđe
„Sjećam se da mnogo puta nisam imao čak ni novca da otputujem na turnir. Već sam bio majstor FIDE, imao sam 14 ili 15 godina, i išao sam po selu sakupljajući staro gvožđe kako bih ga prodao i tako skupio novac za put na turnir. Takvih priča bilo je mnogo.
Kada sam napunio 16 godina i mogao sam samostalno da putujem, dobio sam pasoš. Jednog ljeta spakovao sam stvari i otišao na autobusku stanicu.
Put je bio težak
Mama me je pitala: ‘Šta to radiš?’ Odgovorio sam: ‘Putujem na turnir.’ ‘Kuda?’ ‘U Bjelorusiju.’
Sam sam pronašao organizatore i pisao im, čak sam uspio da dogovorim neke povoljne uslove. Sjeo sam u autobus i krenuo na veoma dugo putovanje: iz sela u jedan grad, iz njega u drugi, zatim iz Nikolajeva u Odesu, a potom čitav dan vozom do Minska. Tamo sam odigrao turnir.
Put je bio težak, ali mislim da moja generacija ima slične priče. Svi koji su postali velemajstori prošli su kroz neku vrstu pakla.“
Danas je lakše postati velemajstor
„Danas je lakše postati velemajstor. Ne moraš danima da putuješ na turnir — možeš sjedjeti kod kuće i igrati protiv najboljih igrača na svijetu, protiv Magnusa i Nakamure. Chess.com sve to omogućava.
Da, da bi postao velemajstor, ipak moraš negdje da otputuješ i igraš klasični šah. Ali danas za to dobijaš novac, a ne moraš sve da finansiraš iz svog džepa kao što smo mi nekada morali, zar ne?
A tu su i informacije. Danas ih je nevjerovatno lako dobiti. Na YouTubeu ima besplatnog sadržaja, a postoje i napredniji kursevi — Chessable, moji kursevi i drugi. Danas je sve mnogo lakše.
Možda je baš zato postati velemajstor izgubilo dio nekadašnjeg prestiža. Ne znam.“
Granica za zaradu
„Ako odeš na klasični turnir u SAD, velemajstoru niko ne plaća učešće niti pokriva troškove. Sve plaćaš iz svog džepa. A koliko tamo možeš da zaradiš? Lakše je ostati kod kuće i igrati onlajn.
Prije sam gledao mnogo intervjua u kojima se govorilo da, ako nemaš rejting 2700, ne možeš da zarađuješ od šaha. To je istina.“
Negdje između
„Danas se pojavljuju zanimljive mogućnosti za igrače poput mene, jer sam na nezgodnom nivou: nisam u samom svjetskom vrhu, ali ponekad mogu nešto da osvojim, a nisam ni toliko nisko da bih napustio šah. Tako sam zaglavio negdje između. Pokušavam da probijem tu granicu, ali ne uspijevam. A ne mogu ni da odustanem — stvarno, da sada napustim šah?“
Želim više
„Zapravo, već sam imao prilično sjajnu karijeru i ostvario odlične rezultate: bio sam svjetski prvak do 18 godina, prvak Evrope, osvojio sam gotovo sve onlajn open turnire. Imam čega da se sjećam.
Titled Tuesday osvojio sam više od jedanaest puta, a tu je i Bullet Brawl. Imam mnogo razloga da budem ponosan. Ali čini mi se da to nije dovoljno. Želim više.“
Grand Chess Tour
„Na Grand Chess Touru zarađuje se veliki novac, ali tamo se stalno pojavljuju ista imena. Uvijek isti igrači, a promijeni se tek jedan ili dvojica.
Nevjerovatno su imali sreće: imaju milijardera koji ih sponzoriše i jednostavno ispisuje čekove, a oni igraju na tim turnirima. Drago mi je zbog njih, nimalo im ne zavidim.
Vachier-Lagrave je izgubio rejting i sada ima 2720. I dalje je jedan od najboljih igrača. Ali organizatori bi lako mogli da pozovu, recimo, Arjuna, zar ne?
Umjesto toga pozivaju van Foreesta. Van Foreest je odličan igrač, ali stalno gledamo ista imena. Ljudi misle da je igrač s rejtingom 2700 veliki milioner. Naravno da nije tako.
Mislim da ću od onlajn šaha zaraditi više nego što bih zaradio kada bih imao rejting 2700 u klasičnom šahu. S rejtingom 2700 možeš pristojno da budeš plaćen u ligama poput Bundeslige, a rejting 2750 donosi pozive na turnire.“
Život u SAD je sjajan
„Lijepo je živjeti u SAD, ali kada je riječ o šahu, to je jedno od najgorih mjesta. Putovanje u Evropu košta me najmanje 2000 dolara samo za avionske karte, što je preskupo. Morao sam, recimo, da putujem u Pariz, ali nisam imao dodatnog novca za Esports World Cup.“
O cijeni treninga
„Ono što mi se ne dopada jeste to što velemajstori koji žive u postsovjetskim zemljama naplaćuju premalo za treninge. Svi oni koji kažu: ‘Uzimam 40 dolara’ — kakva je to besmislica? Čitav život si potrošio da bi postao velemajstor. Na kojem bi poslu, nakon toliko uloženog vremena, naplaćivao tako malo?
U SAD sigurno ne bi. Kada bi velemajstori malo podigli cijene, recimo na 100 dolara, to bi bilo sasvim opravdano.
Velemajstor svjetske klase može da naplati i više, a sigurno će pronaći svoju publiku. Ozbiljno, odeš na čas plesa i platiš 120 dolara za 30 minuta. A neko je možda samo godinu ili dvije učio da pleše. Dobro, možda za takav ples nije potrebno ni godinu ni dvije — uzmimo onda plivanje.“
Esports World Cup
„Mislim da šah ne bi bio uključen u Esports World Cup da nije Magnusa. U ostalom, sve zavisi od ekipe za koju nastupaš.
Ako je ekipa, recimo, povezana s kazinom — znaš da postoje timovi povezani s kockanjem — onda raspolaže velikim novcem i može da plaća visoke iznose. Mislim da su takve i plate većine njihovih igrača. Nisam siguran za sve, ali za neke svakako jesam.
Nadam se da će se Esports World Cup održavati i ubuduće. Nagradni fondovi su ogromni i, iskreno, tamo ima mnogo novca. Konačno neko dobro plaća šahiste. A to je uvijek dobro. Mislim da bi bilo sjajno kada bi šah postao esport.“
Osnovni podaci o Alexanderu Bortnyku
Alexander Bortnyk rođen je 18. oktobra 1996. godine u Aleksandrovki, u Nikolajevskoj oblasti u Ukrajini. Ukrajinski je šahista, velemajstor od 2015. godine i šahovski strimer.
Šah je počeo da igra sa tri godine. Prvi put je učestvovao na takmičenju 2001. godine, a od 2002. učio je šah kod Romana Khayetskog.
Sportski uspjesi
- Prvak Evrope do 14 godina, 2010.
- Prvak Evrope do 16 godina, 2011.
- Treće mjesto na ekipnom prvenstvu Ukrajine, kao član Nikolajevskog šahovskog kluba, 2012.
- Svjetski prvak do 18 godina, 2014.
- Pobjednik turnira Batumi Open, 2015.
- Drugo mjesto na ekipnom prvenstvu Ukrajine, kao član Nikolajevskog šahovskog kluba, 2015.
- Prvo mjesto u rapidu i blicu na turniru Bank Lviv Open, 2016.
- Drugo mjesto na memorijalu Davida Bronsteina, 2016.
- Prvo mjesto na memorijalu G. Agzamova, 2017.
- Prvo mjesto na turniru Ikaros Open, 2017.
- Prvo mjesto na turniru Kavala Open, 2017.
Godine 2018. Bortnyk se preselio u SAD, gdje je sa suprugom Evgenijom otvorio šahovsku školu Bortnik School of Chess.
Godine 2019. plasirao se u finale takmičenja u metku na Chess.com, gdje je izgubio od Hikaruа Nakamure.
U januaru 2023. podijelio je prvo mjesto s Razvanom Preotuom na turniru Charlotte Open, a zatim ga pobijedio u taj-brejku.
Alexander Bortnyk jedan je od najjačih onlajn igrača na svijetu. Njegov trenutni rejting na Chess.com u ubrzanim tempima igre često prelazi 3000–3100 poena.
Njegovi najviši istorijski rezultati na ovoj platformi su:
- Metak (Bullet): rekordni rejting 3340, ostvaren u decembru 2020. godine. Bortnyk redovno zauzima mjesta među deset najboljih igrača svijeta u ovoj disciplini.
- Blic (Blitz): tokom redovnih turnira, poput Titled Tuesday i 3+0 Thursday, stabilno se kreće u rasponu od 3000 do više od 3100 poena.