Evgenij Gik: Ljudi i figure (38.nastavak)

Šahovski jednotomnik
Moskva 2013.

BRAK NA NEBESIMA

Petnaesti svjetski šampion, indijski genije šaha Viswanathan Anand, ili jednostavno Vishy, kako ga od milja zovu u raznim zemljama, već dugo živi u Španiji. Godine 1996. oženio se svojom zemljakinjom po imenu Aruna. I evo već više od petnaest godina oni su nerazdvojni: Aruna je uz muža na svim turnirima, uvijek se blago smiješi i šali.

„Kako vam se sviđa Wijk aan Zee?“ – upitali su jednom indijsku ljepoticu i bivšu plesačicu na turniru u Holandiji, gdje je Anand ostvario još jednu sjajnu pobjedu.
„Sviđa mi se“, odgovorila je Aruna.
„A Vishyju?“
„I njemu se sviđa, jer je ovdje tek petnaesti put…“

U Bonnu, gdje je Anand osvojio šampionsku titulu, Aruna i Vishy su takođe bili zajedno: zajedno su odlazili na partiju, a razdvajali se samo nakratko – za vrijeme igre. Muž bi izlazio na scenu, a žena odlazila u pres-centar ili u gledalište. I odmah po završetku partije ponovo su se držali za ruke. Sretan par!

Zanimljiva je istorija ovog braka, koji, čini se, kao da je sklopljen na nebesima.

Prema indijskim tradicijama, Vishy je Arunu prvi put mogao vidjeti tek na samom vjenčanju.

„Tim važnim pitanjem kod nas se bave roditelji“, ispričao mi je u jednom intervjuu prije petnaestak godina. „Oni vode duge pregovore, dok se ne uvjere da su ‘mladoženja i nevjesta od istog tijesta’.“
„A da li se moglo desiti da se vi i Aruna, upoznavši se na svadbenoj ceremoniji, ne svidite jedno drugom?“
„Roditelji svojoj djeci žele samo sreću i ne mogu pogriješiti.“
„A šta ako biste se, dok su trajale potrage, zaljubili u neku vatrenu Španjolku?“ – nastavio sam ispitivanje zaljubljenog supruga koji se nastanio u Španiji.
„To je isključeno: sudbina mi je poslala Arunu.“
„Zar među Španjolkama nema dostojnih kandidatkinja?“
„Bolje od Arune nema nikoga na svijetu!“

Usput rečeno, na njihovom vjenčanju bilo je prisutno više od dvije hiljade gostiju iz cijelog svijeta. Tako da nije bilo nikakve sumnje – to je bila prava, istinska ljubav.

Petnaest godina Vishy i Aruna su bili sretni, ali nisu imali djece. Da li su čekali da glava porodice postane svjetski šampion po svim verzijama?! I evo, 9. aprila 2011. Aruna je šahovskom kralju podarila sina, kojem su roditelji dali ime Akil. Da, to je radosan događaj, ali ima i jedna mala mana – sada će šahisti rjeđe viđati indijsku ljepoticu koja je ranije svuda pratila svog voljenog muža.

VUNDERKINDI

IZA KLAVIRA I… NA FUDBALSKOM TERENU

U muzici, književnosti, slikarstvu i matematici poznato je mnogo slučajeva kada su izvanredna dostignuća ostvarivali mladi talenti, ponekad sasvim djeca, jednom riječju — vunderkindi. Hrestomatičan primjer svih vremena i naroda je veliki kompozitor Wolfgang Amadeus Mozart, koji je svoja prva djela napisao sa 4 godine, a sa 7 je već nastupao na koncertima u Parizu i Londonu. Sa 12 je stvorio prve opere, sa 13 je postao koncertmajstor salcburške dvorske kapele, sa 16 je izabran za člana Filharmonskih akademija u Bolonji i Veroni, a papa Klement XIV ga je odlikovao ordenom Zlatne bodlje.

U muzici se najčešće ispoljavaju djeca sa izuzetnim talentom. Od njih se može napraviti čitav spisak, pri čemu među izvođačima vunderkinda ima više nego među kompozitorima. Gotovo od ranog djetinjstva talent su pokazale moderne domaće zvijezde: imena pijanista Poline Osetinske i Evgenija Kisina, violinista Vadima Repina i Maksima Vengerova poznata su svima. Što se tiče mladih kompozitora, uobičajeno se smatra da se oni rano ispoljavaju samo u klasici, ali to nije tačno. Na primjer, majstor lakog-žanra Oskar Feltsman svoju prvu muzičku kompoziciju napisao je sa 5 godina, a Arno Babadžanjanu prvu slavu donio je „Pionirski marš“ koji je napisao sa 9 godina.

Evo i primjer opernog umijeća: praunuk Stanislavskog, čudesni dječak Alex Pryer, koji živi u Engleskoj (majka mu je Ruskinja, otac Englez). Sa 10 godina govorio je tri jezika, a pjevao (klasični repertoar) na sedam. Alex je laureat mnogih takmičenja mladih talenata u Velikoj Britaniji, a po vokalnim sposobnostima upoređuju ga sa Šaljapinom. Interesantno je da li će iz Pryera nakon promjene glasa izaći veliki pjevač nivoa Dominga, Karrerasa ili Pavarotija, ili će postati drugi Robertino Loreti?

Poezija je također vrlo rasprostranjena oblast stvaralaštva mladih genija. Tako je autor „Jada uma“ Aleksandar Griboedov, pjesnik, kompozitor i poliglota, bez poteškoća upisao Moskvoski univerzitet sa 11 godina. Među priznatim vunderkindima bili su Mihail Ljermontov i Aleksandar Batjuškov. Od danas živućih, spomenimo dramaturga i pisca Leonida Zorina: sa 9 godina objavio je zbirku pjesama, koja je naišla na odobravanje Makssima Gorkog, a već dva mjeseca kasnije u centralnoj štampi pojavila se njegova priča „Dječak“. Zorin je maturirao istovremeno kada je dobio člansku iskaznicu Saveza pisaca.

„Dnevnik Anne Frank“ napisala je djevojčica školskog uzrasta – 15-godišnji vunderkind iz Holandije. Talentovani mladi pisci pojavljuju se u različitim zemljama. U Engleskoj, 10-godišnja Libby Rees, čiji su roditelji razvedeni, objavila je knjigu u kojoj daje mudre savjete djeci kako preživjeti raspad porodice. Ima i mlađih autora: četvorogodišnja spisateljica iz Vašingtona i šestogodišnji brazilski romanopisac nadmašili su je po starosti. Nekoliko godina ranije, na Međunarodnom sajmu knjige u Moskvi, najmlađi autor bio je 8-godišnji Vasilij Suldin, a najmlađi umjetnik-ilustrator 11-godišnja Polina Poturemskaja. Još dva domaća primjera: pjesnik Nika Turbin i slikarka Nadja Ruševa — izuzetno talentovani, ali prerano preminuli.

Statistika pokazuje da većina vunderkinda, odrastajući, postaje velika kreativna ličnost. U SAD je praćena sudbina 282 nadarena djeteta i utvrđeno je da je 105 njih, gotovo polovina, ostvarila izvanredna dostignuća u životu. Postoji i obrnuta zavisnost: istraživanja u Francuskoj pokazala su da od 287 poznatih ličnosti, 231 je posjedovala izražene kreativne sposobnosti u školskim godinama. U izdanju „Rječnika nacionalnih biografija“ u Engleskoj, od 1030 spomenutih ličnosti, 292 su bili nepobitni vunderkindi, mnogi su se u djetinjstvu isticali izvanrednim sposobnostima, a samo 44 se nisu posebno izdvajala.

Nekoliko činjenica iz oblasti nauke: već u ranom djetinjstvu, brilijantne matematičke sposobnosti pokazali su veliki matematičari Karl Gauss i Leonard Euler. Évariste Galois sa 16 godina naišao je na knjigu „Elementi geometrije“, namijenjenu za dvogodišnje sistematsko učenje. Savladao ju je za dva dana. Još dva dana proveo je na monografiji „Rješavanje numeričkih jednačina“. Ubrzo je vunderkind započeo samostalna istraživanja i sa 17-18 godina, kao učenik liceja, stvorio algebarsku teoriju koja je imala značajan uticaj na čitavu matematiku XIX i XX vijeka. Sa 20 godina, Galois je poginuo u dvoboju.

(Nastaviće se)