Andy Soltis: Mihail Botvinik -Život i partije svjetskog šahovskog šampiona (55.nastavak)

55.nastavak

Tokom razgovora Bondarevski je rekao da je Botvinik do sada imao samo sreće i da je Reševski talentovaniji.

Botvinik je pažljivo odmjerio svoj odgovor Ždanovu. „Reševski bi mogao postati svjetski prvak“, rekao je. Zatim je zastao. Ždanov, koji je šetao po prostoriji, zaustavio se. „Ali to bi značilo da danas u svijetu nema jakih igrača“, dodao je Botvinik. Uvjeravao ih je da je Reševski osuđen na propast zbog svog upadanja u vremensku oskudicu.

„Vrlo dobro, želimo vam pobjedu“, rekao je Ždanov. Bila je to još jedna bravurozna Botvinikova predstava. Njegovi domaćini očigledno su željeli neku vrstu garancije za pobjedu. Botvinik im nije dao direktan odgovor. Ali ono što je rekao bilo je dovoljno.

Ipak, dok je vodio na turniru s impresivnim rezultatom 8–2, pretrpio je bolan poraz – od Reševskog. „Nisu mi izdržali živci“, rekao je. U obostranoj vremenskoj oskudici propustio je spasonosni potez i izgubio. „Pravedna publika Amerikancu je priredila veliki aplauz“, rekao je Jurij Averbah. Ali Apolonovovo lice „bilo je tamno poput oluje“, dodao je.

Zatim je uslijedila pobjeda s crnim figurama protiv Keresa u 72 poteza. Remiji s Euweom i Smislovom pripremili su teren za njegovu četvrtu partiju – i treću uzastopnu borbu pod vremenskim pritiskom – protiv Reševskog (dijagram).

Reševski – Botvinik,
Svjetsko prvenstvo,
Moskva 1948

0-1

Viktor Malkin, Botvinikov prijatelj, prisjetio se kako se on svaki dan pridržavao svog ličnog rasporeda dok je pješačio do mjesta igre u Domu sindikata.

„Dva ili tri puta ‘vrebao’ sam ga kod Sretenskih vrata i gledao na veliki sat koji se tamo nalazio. Botvinik bi se pojavio tačno 15 minuta prije početka partije. Hodao je elastičnim i vrlo brzim korakom, uvijek bez pratnje. Bio je duboko skoncentrisan i čitava šetnja služila mu je kao specifična priprema, njegovo ulazak u stanje igre.“

Malkin je prisustvovao svakom kolu zahvaljujući svom prijatelju Jakovu Estrinu, 25-godišnjaku koji je upravljao jednom od zidnih tabli i imao pristup ulaznicama.

„Svi su navijali za Botvinika, to je bio izraz patriotizma“, rekao je Malkin.

Sovjetska promotivna fotografija Botvinika, objavljena otprilike u vrijeme kada je osvojio meč-turnir za svjetskog šampiona 1948. godine.

Svoju želju su ispunili 9. maja, na Dan pobjede. Kao bijeli u Varijanti izmjene Odbijenog daminog gambita, Botvinik je odigrao 14. b4 i ponudio remi Euveu. „Nisam sumnjao da će prihvatiti ponudu“, napisao je, uzimajući u obzir da se Holanđanin nalazio na posljednjem mjestu. „Na moje iznenađenje, Euwe je neočekivano rekao da želi nastaviti igru“, ispričao je Botvinik. „Razljutio sam se“ i rekao: „Vrlo dobro, igramo dalje.“ Euwe je, suptilno osjetivši „promjenu okolnosti“, pružio ruku Botviniku i čestitao mu na pobjedi u turniru.

Vidmar je počeo da objavljuje: „Ishod partije Botvinik–Euwe garantuje sovjetskom velemajstoru prvo mjesto na meč-turniru. I titulu svjetskog šahovskog prvaka…“ Ali, njegove preostale riječi bile su ugušene ovacijama. Reflektori su bljesnuli, a fotografi su pohrlili da zabilježe trenutak dok je Botviniku čestitao predsjednik FIDE-a Aleksander Rueb, a Vidmarova ćerka mu uručila buket cvijeća. Sovjetski filmski snimatelj pokušao je zabilježiti ovaj istorijski prizor, ali je zakasnio.

Botvinik je brzo otišao jer je bio pozvan na proslavu u dom Dmitrija Žimerina, komesara za elektrane. Ali to je predstavljalo propagandni problem. Organizatori su morali široj javnosti prikazati kako je Botvinik odigrao taj istorijski potez. Zato je Estrin, koji je nosio odijelo iste boje kao Botvinik, pozirao umjesto njega. Upravo je Estrinova ruka uhvaćena na snimku dok pomjera 14. b4 na tabli.

Pješak na b-liniji kasnije je poklonjen sovjetskoj šahistkinji Elizaveti Bikovoj, koja ga je željela kao svoj talisman „u uvjerenju da će joj donijeti titulu svjetske prvakinje“, napisao je Botvinik. „I zaista, to se i dogodilo!“

-Nastaviće se-