Piše: GM Rashit Ziatdinov
Meč za titulu šampiona Pariza 1842. godine: Pravila su se izmišljala češće nego danas što to radi FIDE

Kako javlja „Palamed“, čuveni Dešapel ponovo je postao šampion među pariškim igračima, odigravši nedavno pet partija protiv Sent-Amana pod sljedećim uslovima:
- U prvoj partiji Dešapel je davao topa fore, imajući pritom dva pješaka više i prvi potez.
- U drugoj partiji, bez topa je igrao Sent-Aman, a za to je dobio pet pješaka i prvi potez.
- U trećoj partiji Dešapel je davao pješaka fore i dva poteza.
- U četvrtoj partiji Dešapel je igrao bez dame, dobivši za to šest pješaka i prvi potez.
- U petoj partiji, bez dame je igrao Sent-Aman, imajući devet pješaka više i prvi potez.
Dalje britanski novinar (najvjerovatnije Staunton) piše da se sačuvala samo jedna partija s ovog takmičenja, zbog čega se, kako kaže, ne može previše žaliti. Zaista, u 12. broju časopisa „Palamed“ iz 1842. godine objavljena je partija datirana 30. oktobra. U njoj je Dešapel, koji je igrao bijelim figurama bez topa i sa dva pješaka više, predao partiju u 56. potezu.
Aleksandar Luj Onore Lebreton Dešapel (fr. Alexandre-Louis-Honoré Lebreton-Deschapelles, 7. mart 1780, Versaj – 27. oktobar 1847, Pariz) bio je najjači francuski šahista početka XIX vijeka. Učestvovao je u mnogim Napoleonovim pohodima. Bio je ranjen i izgubio je desnu ruku. Nakon bitke kod Vaterloa penzionisan je u činu generala. U periodu 1815–1821. bio je redovni posjetilac pariskog kafea „Régence“; brzo je stekao reputaciju prvog šahiste Francuske i nazivan je nasljednikom Filidora. Igrao je uz davanje fore svakom protivniku.
Pjer Šarl Furnije de Sent-Aman (fr. Pierre Charles Fournier de Saint-Amant, 12. septembar 1800, zamak Latur kod Monflankena – 29. oktobar 1873, zamak Gidra u Alžiru) bio je poznati francuski šahista. Tokom meča između Andersena i Morfija bio je sekundant američkog majstora.
(Preneseno sa fejsbuka)