
Bill Wall’s Chess Encyclopedia, 1999 g.
(45.nastavak)
L
Najduže partije (Longest Games)
Najduža šahovska partija imala je 269 poteza (Ivan Nikolić – Goran Arsović, Beograd 1989.) i završila se remijem nakon 20 sati igre. Najduža dobijena partija za bijelog trajala je 193 poteza (Stepak – Mashian, Prvenstvo Izraela 1980.). Najduža dobijena partija za crnog trajala je 161 potez (Duras – Janovski, San Sebastijan 1911.).
Loranth, Alis (7-1998) (Loranth, Alice)
Dugogodišnji rukovodilac Odjeljenja za likovnu umjetnost i specijalne kolekcije u Javnoj biblioteci Klivlenda. Vodila je jednu od najvećih šahovskih kolekcija na svijetu, Kolekciju Džona G. Vajta, tokom 30 godina.
Gubitnici (Losers)
Najgori niz poraza imao je Makleod iz Kanade, koji je izgubio 31 partiju na turniru u Njujorku 1889. godine. Pukovnik Moro izgubio je svih 26 partija na turniru u Monte Karlu 1903. godine.
Lošinski, Lev (1913-1976) (Loshinsky, Lev)
Smatran najvećim kompozitorom šahovskih problema svih vremena. Osvojio je preko 70 prvih nagrada na takmičenjima u kompoziciji problema.
Lovenal, Johan (1810-1876) (Lowenthal, Johann)
Kreator demonstracione table za šah 1857. godine.
Lojd, Sem (1841-1911) (Loyd, Sam)
Najpoznatiji američki šahovski kompozitor. Sa 16 godina je sarađivao sa Polom Morfijem kao dopisnik časopisa Chess Monthly. Modifikovao je istočnjačku društvenu igru i popularizovao je kao Parčizi (Parcheesi). Bio je poznat kao „Kralj zagonetki“, predsjednik Njujorškog šahovskog kluba i organizator prvog međunarodnog šahovskog turnira na američkom tlu. Komponovao je oko 3.000 šahovskih problema. Pored toga, bio je vlasnik lanca muzičkih prodavnica, mađioničar i ventrilokvista.
Lucena, Luis (Lucena, Luis)
Autor najstarije postojeće štampane knjige o šahu, „Repeticion de Amores y Arte de Axedrez“, objavljene 1497. godine. Poznato je da postoji samo osam primjeraka ove knjige.
Lucern (Lucerne)
Mjesto održavanja Šahovske olimpijade 1982. godine u Švajcarskoj. Tim Ugande je greškom otputovao u Lugano, Švajcarska, koji je bio domaćin olimpijade 1968. godine.
M
Mekenzi, Artur (1861-1905) (Mackenzie, Arthur)
Šahista koji je komponovao šahovske probleme iako je bio slijep. Bio je zaslužan za popularnost dvopoteznih problema početkom 20. vijeka. Slučajno, problem koji je poslao na takmičenje u komponovanju problema bio je gotovo identičan drugom problemu koji je poslao H. Lejn, uključujući i isti ključni potez. Još veća koincidencija bila je da je i H. Lejn bio slijep.
Mekenzi, Džordž (1837-1891) (Mackenzie, George)
Pobjednik drugog, trećeg i petog Američkog šahovskog kongresa. Osvojio je prvo mjesto na svakom američkom turniru na kojem je učestvovao (ukupno 13 turnira i 7 mečeva). Bio je profesionalni vojnik i kapetan vojske Unije tokom Američkog građanskog rata. Na turniru u Njujorku 1869. godine pobijedio je u 82 partije, izgubio 8 i osvojio titulu u najdužem turniru majstora ikada održanom.
Melcel, Johan (1772-1838) (Maelzel, Johann)
Mašinski inženjer koji je kupio „Turčina“ (The Turk) od sina Volfganga fon Kempelena. Navodno je izmislio metronom i bio blizak prijatelj Betovena. Princ Ežen de Boarn kupio je Turčina od Melcela 1811. godine za 30.000 franaka, a Melcel je dio novca dao Betovenu. 1817. godine, Melcel je otkupio Turčina nazad od princa za istu sumu – ali nije platio odmah, već je trebalo da izmiri dug od budućih prihoda. Nakon smrti princa, njegovi nasljednici tužili su Melcela za neisplaćeni iznos. Da bi izbjegao dugove i sudske sporove, Melcel je pobjegao u Ameriku sa Turčinom. Umro je na brodu iz Kube ka Americi 1838. godine i sahranjen je u moru.
Šahovski časopis (Magazine, Chess)
Prvi časopis posvećen isključivo šahu bio je Le Palamede, koji je osnovao La Bourdonnais 1836. godine. Prvi engleski šahovski časopis, The Philidorian, uredio je George Walker 1838. godine. Najstariji postojeći šahovski časopis na svijetu je Deutsche Schachzeitung, osnovan 1846. godine. Najduže preživjeli engleski časopis, British Chess Magazine, pokrenut je 1881. godine. Prvi američki šahovski časopis, The Chess Monthly, objavio je Daniel Fiske 1857. godine. Prvi ruski časopis, Shakhmatnyi listok, objavio je Čigorin 1876. godine.
Makovecz, Đula (1860-1903) (Makovetz, Gyula)
Urednik prvog mađarskog šahovskog časopisa, Budapesti Sukkezende, od 1889. do 1894. godine.
-Nastaviće se-