Velemajstor Saša Martinović: Šah kao izvannastavna aktivnost u osnovnim školama (17.nastavak)

ŠAH KAO IZVANNASTAVNA AKTIVNOST U OSNOVNIM ŠKOLAMA


Diplomski rad
Saša Martinović
Zagreb, 2018.

4.Stavovi prema računalnim softverima
Na pitanje: Kakvi su Vaši stavovi prema upotrebi računalnih softvera u šahovskoj nastavi? mišljenja su podijeljena. Sudionici 1, 2, 5 i 6 imaju pozitivan stav prema njihovoj upotrebi u šahovskoj nastavi, dok sudionici 3, 4 i 7 nisu za njihovu primjenu u ovoj dobi. Sudionik 1 je toliko zadovoljan računalnim šahovskim softverima da učenicima preporučuje neke i za korištenje doma. Kaže da učenike najviše oduševljava što mogu uživo pratiti šahovske mečeve koji se odvijaju diljem svijeta. Sudionik 5 naglašava da škole moraju pratiti moderne trendove i da su računala u nastavi dio njih, a sudionik 6 smatra da su šahovski softveri uvijek korisni, a pogotovo školama koje nemaju demonstracijsku ploču mogu poslužiti kao izvrsna zamjena.
Sudionik 3 misli da su učenici danas ionako previše za računalima i da je šah idealna aktivnost za rad bez računala. Isto misli i sudionik 4 koji smatra da računala djeci odvraćaju pozornost sa šaha te da je bolje maknuti ih iz domene u kojoj su stalno. Sudionik 7 smatra da su računala korisna naprednijim šahistima, ali da su za taj uzrast potpuno nepotrebna.

5.Prijedlozi za unaprjeđenje kvalitete šaha kao izvannastavne aktivnosti
Peto pitanje glasilo je: Što mislite da bi se moglo poboljšati kako bi se šah kao izvannastavna aktivnost još kvalitetnije provodio u školi? Sudionici 2, 3, 4 i 6 izdvajaju problem obrazovanja šahovskih nastavnika kao nešto na čemu se mora raditi. Sudionik 6 poseban naglasak stavlja na pedagoško usavršavanje vanjskih suradnika šahovske profesije. Ovi sudionici također ističu važnost suradnje škola s drugim institucijama. Tako sudionik 2 kaže da škole moraju surađivati sa šahovskim klubovima i imati podršku lokalne zajednice, sudionik 4 zagovara veće uključivanje i suradnju s nadležnim ministarstvom, a sudionik 6 misli da Hrvatski šahovski savez mora poduzeti više za unaprjeđenje položaja šaha u školama. Sudionici 3 i 5 se najviše žale na tehničku opremljenost škole i misle da se prvo to mora riješiti. Sudionik 3 je razočaran jer je od školske uprave više puta odbijena njegova molba za nabavljanjem dodatnih šahovskih rekvizita, a slično kaže i sudionik 5 koji je na istu molbu, od ravnateljice dobio odgovor da su šahovski rekviziti preskupi. Kao problem ističe što nemaju šahovske satove pa se partije između učenika mogu previše odužiti. Sudionik 7 misli da bi šahovska nastava bila mnogo kvalitetnija kad bi se održavala u više termina u kojima bi učenici bili raspoređeni po dobnim i jakosnim skupinama. Sudionik 1 napominje da je važno bolje definirati satnicu nastavnika, ali i ciljeve šahovske nastave, dok sudionik 2 naglašava važnost kontinuiranog provođenja školskih natjecanja.

6.Prednosti bavljenja šahom uočene u praksi šahovskih voditelja
Na pitanje: Koje su prema Vašem iskustvu prednosti koje bavljenje šahom može donijeti učenicima u svakodnevnom životu? dobio sam pregršt odgovora koje je teško generalizirati pa će biti redom navedeni. Sudionik 1 smatra da bavljenje šahom poboljšava koncentraciju, disciplinu, procese donošenja odluka te sposobnosti suočavanja sa stresom. Sudionik 2 vjeruje da je šah dobar za razvoj kvaliteta kao što su: upornost, odgovornost, samokritičnost, objektivnost, korektnost, poštivanje pravila, marljivost, borbenost, pažnja, samokontrola, kolegijalnost, racionalno korištenje vremena, maštovitost itd. Sudionik 3 od svega izdvaja koncentraciju i fokus kao glavne prednosti. Sudionik 4 isto izdvaja poboljšanje pažnje kao prednost bavljenja šahom, ali kaže i da šah uči sportskom ponašanju i samostalnom donošenju odluka te razvija algoritamsko razmišljanje. Sudionik 5 misli da je šah dobar jer uči poštivanju protivnika, a razvija samokontrolu, procese razmišljanja te učenici kroz njega kvalitetno provode slobodno vrijeme. Sudionik 6 navodi da je šah koristan za vještine čitanja, pisanja i matematike, da uči poštovanju i sportskom ponašanju te razvija samostalno mišljenje i odgovorno donošenje odluka. Sudionik 7 kao prednosti šaha izdvaja što razvija disciplinu i organiziranost kod učenika te ih uči prihvaćanju poraza kao motivacije.

7.Stručno usavršavanje
Posljednje pitanje je bilo: Koje mogućnosti stručnog usavršavanja vezane za nastavu šaha u školama poznajete? Ako imate iskustva s nekim takvim oblikom stručnog usavršavanja, kakvi su Vaši dojmovi? Sudionici 2, 3, 4 i 5 ne poznaju nikakav oblik stručnog usavršavanja po pitanju šaha u školama te smatraju da je to veliki problem. Sudionik 1 se sjeća da je prije 20-ak godina u Zagrebu organizirano stručno
usavršavanje za šahovske voditelje, ali da od tada više nije čuo za nešto slično. Čuo je za seminare koje organizira FIDE, ali to smatra više međunarodnim, dok bi se u Hrvatskoj ovaj problem prema njemu morao riješiti na regionalnoj razini. Samo za seminar FIDE zna i sudionik 7, koji je ovakav seminar i pohađao kad se održao 2015. u Poreču. O ovakvom seminaru nema dobro mišljenje i smatra da je ideja FIDE samo financijska dobit. Također, certifikat koji je dobio nakon položenog ispita, u Hrvatskoj za njega nema nikakav značaj. Sudionik 6 je kao oblik stručnog usavršavanja izdvojio kolegije „Šah u školi 1“ i „Šah u školi 2“ koji se održavaju na zagrebačkom Učiteljskom fakultetu. To nije iznenađujuće budući da je sudionik 6 ujedno i jedan od voditelja tih kolegija, ali valja istaknuti njegovu preporuku za taj kolegij i studentima koji nisu samo studenti Učiteljskog fakulteta, nego i drugima jer je riječ o interdisciplinarnom kolegiju.

-Nastaviće se-