ŠAH KAO IZVANNASTAVNA AKTIVNOST U OSNOVNIM ŠKOLAMA
Diplomski rad
Saša Martinović
Zagreb, 2018.
Šahovska zaklada „Garry Kasparov“
Kad se govori o šahu u hrvatskim školama, ne može se ne spomenuti ime Garryija Kasparova. Riječ je o, trinaestom po redu, svjetskom šahovskom prvaku i jednom od najboljih šahista svih vremena. Od svog povlačenja iz profesionalnog šaha, 2005. godine, aktivno se počinje baviti politikom, borbom za ljudska prava te promicanjem šaha diljem svijeta.
Još 2002. u New Yorku osnovao je zakladu s ciljem uvođenja šaha u obrazovne sustave SAD-a, gdje danas njegov program koristi preko 1000 škola. Kasnije se njegova zaklada proširila i na ostale kontinente pa kod nas danas utjecaja ima „Šahovska zaklada Kasparov Europa“ (KCFE – eng. Kasparov chess foundation Europe). *13 U Hrvatskoj se utjecaj Kasparova dodatno osjeća od 2014., kada dobiva hrvatsko državljanstvo. Od tada je u Hrvatskoj odigrao niz izrazito medijski popraćenih šahovskih simultanki14 te započeo suradnju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta oko pitanja šaha u školama.
Projekt „Šah uz školu“ pokrenut je u suradnji KCFE i Šahovskog kluba „e4“. Glavni doprinos šahu u školama od strane KCFE vidi se u razrađenoj ideji provođenja šaha u školama te nužnim pomoćnim sredstvima za njegovo provođenje. Tako KCFE nudi metodologiju, plan provedbe, udžbenike i softversku podršku za šah u školama. Za provođenje šaha u školama nude se tri mogućnosti:
1.Tradicionalna metoda
2.Računalno bazirana metoda
3.Hibridna metoda
Tradicionalna metoda razrađena je za poučavanje šaha u trajanju dvije godine. Za svaku godinu izrađen je po jedan udžbenik, a za prvu godinu postoji i vježbenica sa zadacima. Udžbenici su modernog dizajna i imaju po 34 lekcije sa slikama. Osim tih materijala namijenjenih učenicima, KCFE izradio je i metodološke smjernice nastavnicima s uputama i savjetima za svaku lekciju.
Računalno bazirana metoda temelji se na korištenju web tehnologija i njen temelj je softver nazvan „Šahovska nastavna platforma“. Po tom softveru je KCFE vjerojatno i najpoznatiji te on sadrži 104 lekcije te zadatke u tekstualnoj i audio formi s animiranim materijalima. Prema planu provedbe, ova metoda pokriva gradivo za tri godine poučavanja šaha.
Treća metoda naziva se hibridna metoda. U njoj se kombinira tradicionalni pristup i metoda zasnovana na modernim tehnologijama. (Šahovski klub e4)
Sve u svemu, programska podrška koju nudi Kasparovljeva zaklada može pomoći svima koji su zainteresirani. Naime, svaki odgojno-obrazovni djelatnik na zahtjev može dobiti kompletan program i to besplatno. Vjerujemo da to predstavlja dodatan poticaj svakom šahovskom entuzijastu i školama koje planiraju uvesti šah u svoje izvannastavne aktivnosti.
————–
*13 http://www.kasparov-croevent.com/
*14 Egzibicijski šahovski događaj u kojemu jedan igrač igra protiv više njih istovremeno. U slučaju Kasparova, broj njegovih protivnika je obično dvadeset.
————
Empirijski dio
6.1. Problem,cilj i vrsta istraživanja
Nakon što je u teorijskom dijelu objašnjen pedagoški potencijal koji šah krije u sebi te kako je našao svoje mjesto u odgojno-obrazovnim sustavima diljem svijeta, u empirijskom dijelu rada ispitat će se njegovo mjesto u školama Grada Zagreba. Općenito na razini Hrvatske nije bilo sličnih istraživanja. Poznato je tek jedno iz 2012. koje je provodio Hrvatski šahovski savez u sklopu svog projekta „Šah u škole“. Tim su povodom anketirane osnovne škole cijele Hrvatske. Međutim, rezultati tog istraživanja nisu javno objavljeni. Stoga je spoznajni cilj ovog istraživanja prikupljanje, do sada mnogih neistraženih, podataka o tome koliko osnovnih škola u Zagrebu provodi šah kao izvannastavnu aktivnost, kako se ona organizira, koliko su škole opremljene za njeno održavanje, tko vodi te aktivnosti, na koji način i sl. S druge strane, pragmatični cilj istraživanja je da se nakon dobivanja uvida u situaciju, potaknu i druge škole, ne samo u Zagrebu nego i u cijeloj Hrvatskoj, na organiziranje šaha kao izvannastavne aktivnosti. Također, nadam se da će rezultati istraživanja pomoći i školama koje već provode šah kao izvannastavnu aktivnost, na način da će dobiti uvid u neke pozitivne primjere drugih škola te ih moći primijeniti i u vlastitoj praksi. Koristimo li podjelu na vrste istraživanja koje navodi Mužić (2004), ovo istraživanje prema usmjerenosti prvenstveno spada pod fundamentalna, odnosno temeljna istraživanja, iako ima i elemente primijenjenog istraživanja. Razlog tome je što je osnovna svrha istraživanja postizanje novih spoznaja o šahovskoj aktivnosti u školama, a element tipičan za primijenjena istraživanja je što će te spoznaje eventualno moći pomoći poboljšanju prakse u školama gdje se šah provodi kao izvannastavna aktivnost.
-Nastaviće se-