Velemajstor Saša Martinović: Šah kao izvannastavna aktivnost u osnovnim školama (11.nastavak)

ŠAH KAO IZVANNASTAVNA AKTIVNOST U OSNOVNIM ŠKOLAMA


Diplomski rad
Saša Martinović
Zagreb, 2018.

3.Obrazovanje šahovskih učitelja na fakultetima u Hrvatskoj

Proučavajući syllabuse hrvatskih sveučilišta, može se ustanoviti da samo Zagrebačko sveučilište ima mogućnost obrazovanja budućih učitelja za šah u školi. Riječ je o Učiteljskom fakultetu, odnosno o njegovim podružnicama u Čakovcu i Petrinji. Tamo se od 2008. provode jednosemestralni izborni kolegiji „Šah u osnovnoj školi 1“ i „Šah u osnovnoj školi 2“. Osnivači su prof. dr. sc. Đuro Blažeka i prof. Siniša Režek. Položeni kolegiji sveukupno donose studentima 8 ECTS-a, a uvjet njihovog održavanja je minimalno 15 studenata. Međutim, svake godine kolegiji su popunjeni maksimalnim mogućim brojem polaznika – njih 30. Jedan od osnivača kolegija, prof. Siniša Režek (2013) ističe da je motivacija studenata, osim ECTS bodova, mogućnost budućeg vođenja šahovske sekcije u školi. Režek smatra da će prednost pri zapošljavaju imati oni učitelji koji mogu ponuditi organiziranje više izvannastavnih aktivnosti pa zbog toga preporučuje slušanje ovih kolegija.
Kolegij „Šah u osnovnoj školi 1“ bavi se poučavanjem osnova šaha i metodici poučavanja istih. Osim toga, u njemu se studente upoznaje s odgojnom ulogom koju šah može imati. Kolegij „Šah u osnovnoj školi 2“ mogu upisati samo oni koji su položili prvi dio, a on se bavi produbljivanjem teorijskog znanja o šahu, razlikama u muško-ženskim percepcijama kretanja figura i prostora, poboljšanju pamćenja pomoću šaha, mogućnosti korištenja računalne tehnologije za šah itd. Režek (2013) također ističe da cilj ovog kolegija nije stvaranje jakih šahista, nego osoba koji će kod djece poticati interes za ovom plemenitom igrom.
To je upravo ono što smo već ranije i naglasili kao ispravan cilj obrazovanja nastavnika pa smatramo da su kolegiji poput ovoga, najidealnije rješenje za obrazovanje budućih nastavnika za šah u školama. Naravno, nužno je da oni postanu učestaliji i na drugim fakultetima u Hrvatskoj.

Prijedlog modela obrazovanja šahovskih učitelja
Nakon pregleda različitih mogućnosti obrazovanja nastavnika i učitelja za poučavanje šaha u osnovnim školama, može se izvesti nekoliko zaključaka. Kao prvo, glavna problematika vezana je za pitanje trebaju li se obrazovati šahisti kako bi postali kompetentni za rad u školi ili se učitelji i nastavnici trebaju obrazovati za bolje poznavanje šahovske igre. Smatram da praktičari ne moraju imati izvanredno šahovsko znanje, nego su važnije njihove pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije kojima će kod djece potaknuti interes za ovu drevnu igru. Idealno bi bilo da je što više nastavnika visoko kompetentnih u obje sfere, ali praksa pokazuje da je takvih vrlo malo.

Druga bitna pretpostavka je kultura zemalja u kojima se provodi šah u školama. Vidjeli smo primjere bivših sovjetskih zemalja gdje šah oduvijek zauzima važno mjesto u društvu ili Turske gdje zadnjih desetak godina vlada izuzetno visok interes za šah. U takvim je zemljama lakše ozbiljnije pristupanje modelu obrazovanja nastavnika za šah u školama pa se ističu čak i šahovski fakulteti kao u Rusiji ili prilagođeni sustavi obrazovanja kao u Armeniji ili Turskoj. Pogledamo li Hrvatsku, u kojoj šah još uvijek nije toliko popularan, tako razvijeni modeli nisu realni niti sada niti u skoroj budućnosti. Međutim, treba učiniti najbolje od postojeće situacije. Ona je takva da šah kao izvannastavnu aktivnost provode ili već zaposleni učitelji u školama ili vanjski suradnici iz šahovskog kadra. U svakom je slučaju nužna suradnja škola i Hrvatskog šahovskog saveza. Nacionalni savez bi mogao provoditi seminare po modelu kakav provodi FIDE, a temeljili bi se na tome da učitelji, koji nisu šahisti, steknu osnove teorije i metodike šaha. Drugi je način obrazovanje kroz kolegije na učiteljskim fakultetima, kao što je to slučaj u Čakovcu i Petrinji. Međutim, mogućnost slušanja ovakvih kolegija nužno je proširiti i na druge fakultete diljem Hrvatske.
U slučaju da šah u školi vode šahisti kao vanjski suradnici, kao što je to u Hrvatskoj često slučaj, mora se biti posebno oprezan. Moguće je da se takvu osobu zaposli na temelju toga što ima valjanu licencu s položenim ispitom kod FIDE, no vidjeli smo da to ne mora biti jamstvo da je ta osoba doista spremna za rad u školi. Obično se takva licenca dobije nakon samo 15 sati predavanja, što svakako ne može biti dovoljna priprema za rad u školi. Stoga je uvijek poželjna suradnja pedagoga i šahovskog učitelja. Pedagog bi ponekad trebao prisustvovati satovima šaha te pružiti potporu šahovskom učitelju. Zajedničkim refleksijama i savjetima, treba se nastojati kompenzirati mogući manjak obrazovanja šahovskog učitelja za rad u školi.

5.3. Šah kao izvannastavna aktivnost u hrvatskim osnovnim školama
Do sada smo mogli vidjeti da se šah u školskim sustavima svijeta provodi kroz razne načine. U rijetkim slučajevima je on obvezan predmet, u mnogim zemljama se poučava kroz izborni predmet, a u Hrvatskoj se isključivo provodi kao izvannastavna aktivnost. Tako svaka škola u Hrvatskoj zasebno ima izbor želi li u školskoj ponudi imati šah kao izvannastavnu aktivnost.

U Hrvatskoj se izvannastavni rad s djecom kroz šahovske sekcije počeo odvijati još 1977. u Zagrebu. Organizator su bile šahovske škole, a one često i danas, pod nadležnošću matičnog sportskog saveza, sudjeluju u organiziranju izvannastavnih aktivnosti. U ovom trenutku u Hrvatskoj djeluje preko 40 šahovskih škola, koje u suradnji sa školama organiziraju rad s učenicima. Osim toga, Savez učeničkih sportskih klubova, glavni je nositelj sportskih pa tako i šahovskih školskih natjecanja koje se odvijaju na svim razinama (školskim, gradskim, županijskim i državnim). U šahu se takva natjecanja odvijaju u konkurenciji ekipa i pojedinačno, a podijeljena su podobnim skupinama učenika. Prema velikoj anketi koju je Hrvatski šahovski savez na razini cijele države 2012. provodio u sklopu projekta Šah u škole, izvannastavne šahovske aktivnosti održava gotovo 200 osnovnih škola. U njih je uključeno preko 4000 učenika i nešto manje od 150 voditelja. Voditelji su većinom djelatnici same škole, ali oko jedne trećine njih čine i vanjski suradnici-šahisti. (Dizdar, 2014)

Procedura za organiziranje šaha kao izvannastavne aktivnosti je ista kao i za sve ostale izvannastavne aktivnosti. Uoči li se među učenicima interes za šah ili netko od sudionika odgojno-obrazovne ustanove (npr. učitelj, stručni suradnik, roditelj itd.) predloži ili preporuči uvođenje šaha u školu, tada o tome odlučuje školski odbor *12. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, 2008b), on donosi školski kurikulum i godišnji plan i program rada škole, a upravo to su dokumenti u kojima su, između ostaloga, navedene i detaljno opisane izvannastavne aktivnosti škole.

Slika 6. Demonstracijska šahovska ploča

Osim brojnih pedagoških prednosti koje šah posjeduje, pozitivno je što eventualno uvođenje šaha u škole ni tehnički ne predstavlja velike prepreke. Šah ne zahtijeva velike prostorne kapacitete, a i nije skup. Od opreme je dovoljno nabaviti šahovske ploče i figure, šahovske satove te jednu demonstracijsku ploču (vidi sliku 6). Samo jednom jednokratnom investicijom može se omogućiti da se desecima godina u školi igra šah. Objektivno je najveći problem organiziranja šaha kao izvannastavne aktivnosti pitanje voditelja. Ne postoji li u školi učitelj ili stručni suradnik koji nije dovoljno entuzijastičan za vođenje šahovske aktivnosti, škola bi morala tražiti vanjskog suradnika, no to je problematika o kojoj smo već opsežno raspravljali u prethodnom poglavlju.

————————

*12 Školski odbor upravlja školom, a čine ga sedam članova: jedan predstavnik radnog vijeća, dva člana iz reda učitelja, nastavnika ili stručnih suradnika, jedan član iz reda roditelja (koji nije zaposlen u školi) te tri člana bira osnivač škole. (Narodne novine, 2008b)

————————
-Nastaviće se-