Momir Radović: Koji je najefikasniji način da se popravi igra? (2. deo)

Marijano Fortuni, Martin Riko igra šah, 1873

Ažurirano: 7. 10. 2024. 09:20

Dobar dan svim šahistima i svima onima koje može da zanima kako ide tok razmišljanja u glavi šahiste.

Videli smo u prošlom članku da postoji dvojnost u načinu razmišljanja kod donošenja odluka, odnosno, ono što nas šahiste najviše zanima, biranja dobrog (ne znači i „najboljeg“) strateškog plana za trenutnu poziciju i poteza koji pomažu sprovođenju tog plana. Ko je u sedlu? Podsvesno, ili Svesno? Intuicija, ili proračun? Sistem 1, ili Sistem 2? (za objašnjenje, v. preko ovog linka).
Takođe, videli smo da učestanost kada intuicija upravlja dejstvima daleko nadmašuje (čak do 90%) racionalno mišljenje.

U današnjem tekstu ću posvetiti malo više pažnje intuitivnom mišljenju i njegovoj izuzetnoj važnosti za donošenje boljih odluka za šahovskom tablom i nalaženju efikasnih metoda za podizanje nivoa igre.

Razmatranje koje sledi treba da nam pomogne da shvatimo „ko vodu pije, a ko vodu nosi“ kada govorimo o Sistemu 1 (podsvesno, intuitivno) i Sistemu 2 (svesno, racionalno), Ko je ko u ovoj našoj staroj izreci? Da nismo, slučajno, daleko bilo, stavili zapregu ispred konja koji treba da je vuče?

Ko koga ovde vuče?

Kao što se vidi, i sam konj se začudio na poretku stvari. Ovo pitanje, ko koga vodi, treba jasno rasčistiti, jer postoji, još uvek, velika konfuzija čak i u glavama pripadnika najviših šahovskih ešelona i ekspertskih krugova. Samo da vas potsetim, vek je 21-i.
Evo nekoliko primera koji dobro ilustruju ovu haotičnost u glavama.

Makedonski velemajstor Aleksandar Čolović @alexcolovic kaže, u svom autorskom tekstu za chessable, da u Sistemu 2, tj, proračunu i kalkulaciji varijanti leži ključ za podizanje kvaliteta igre. On smatra da se bolja igra, kako je stanje sada, uglavnom vrti oko akumulisanja znanja. Šahisti podižu nivo znanja učeći otvaranja, studirajući središnjicu i završnicu, znaju šta je Karlsen igrao u nedavnoj partiji itd. Generalno, znaju jako puno. Međutim, to nije dovoljno. U procesu učenja zaboravljaju se šahovske veštine. A to su, po Čoloviću: a. proračun varijanti, b. definicija daljeg plana igre, v. realizacija predimućstva, g. revidiranje repertoara otvaranja. Kao što se vidi, proračun varijanti (Sistem 2) je, po Čoloviću, najvažnija veština u šahu.

Dalje, nemecki grosmajster Jan Gustafson pita se u svom videu „How to Get Better at Chess?“ i odgovara sam sebi: „Voleo bih da znam.“ (pošteno, —MR) I nastavlja: „Sve što sam uvek radio bila su otvaranja.“ (sic!) Uzgred, to je ono što ogromna većina nas upravo, uporno radi, i misli da će to doneti najviše dividendi da postanemo bolji šahisti.

Chess.com u jednom od svojih članaka na našu temu, „Kako da Brzo poboljšate svoju igru,“ (How to Quickly improve your chess game) predlaže da analizirate svoje partije i da više igrate njihov Puzzle Rush. Lepo.

Ovom krugu stručnjaka pridružuje se i Kristofer Čabris (Christopher Chabris), AB, PhD, dakle vrhunski ekspert sa završenim fakultetom kompjuterskih tehnologija i doktoratom iz psihologije i kognitivne nauke. Sa Harvarda. Sa radovima iz ove dve oblasti kako treba pravilno učiti (uključujući šah) na naučnoj osnovi.

Dve su jako zanimljive stvari oko njega. On je autor jednog od najpoznatijih eksperimenata u psihologiji, Invisible Gorilla: And Other Ways Our Intuitions Deceive Us.
U njemu se Čabris bavi, well, well, našom lepom učiteljicom — Intuicijom. Naime, tokom eksperimenta, osoba u odelu gorile ulazi u središte scene, udara se u grudi, a zatim izlazi nakon nekoliko sekundi. Neočekivana pojava „nevidljive gorile“ trebalo je da testira da li će je učesnici eksperimenta primetiti dok se koncentrišu na brojanje košarkaških dodavanja.

Što je jako zanimljivo u vezi Čabrisa je to da je on NM USCF, što će reći nacionalni majstor Američke šahovske federacije. Dakle, pravi čovek za nas da nam objasni kako intuicija funkcioniše i kako takvo znanje može da se iskoristi za unapređenje igre.

Međutim, već iz samog podnaslova njegove knjige, Nevidljivi gorila: I drugi načini kako nas intuicija VARA, jasno je da Čabris nema baš najbolje mišljenje o intuiciji.

NM Christopher Chabris. PhD, research scientist and cognitive scientist

„There’s an overarching lesson I have learned from the work of Kahneman & Tversky who pioneered the modern study of judgment and decision-making: Don’t trust your intuition. It’s such an important lesson that it wound up in the subtitle of my [The Invisible Gorilla: And Other Ways Our Intuitions Deceive Us] book“, —Harvard Prof PhD Christopher Chabris, American research psychologist, cognitive scientist and National Master in chess

Profesor potvrđuje svoje omalovažavanje važnosti intuicije i u svom gostovanju u 187. epizodi podkasta The Perpetual Chess Podcast (autor Ben Johnson @bennyficial), naslovljenoj USCF Master and Cognitive Scientist Christopher Chabris Returns (link). Podkast stavlja veliki naglasak na pomoć odraslim šahistima (adult improvers) – koji žele da poboljšaju svoju igru (baš naša tema), pa nas profesor upoznaje sa najnovijim istraživanjima koja se tiču učenja i delotvornom sticanju novih znanja i umeća.

Između ostalog, Čabris kaže da ne postoji konsenzus o tome kako da se poboljša kvalitet igre, iako je šah prisutan vekovima. Za to postoji nekoliko razloga, nastavlja on. Jedna je prosto to da je šah super komplikovana igra (sic!). Zamislite.

Profesor dalje izražava veliko iznenađenje kada neki tvrde da je jako loše da se studiraju otvaranja (taj sam! moje mišljenje na ovom linku —MR). U stvari, misli on, otvaranja su od velikog praktičnog značaja (pa naravno, ali ne i za krug igrača ispod, recimo, 2400 FIDE —MR) i vreme investirano u njih je odlična stvar. (A to smo ranije čuli i od VM Gustafsona, „jedina stvar koju je ikad radio“) O intuiciji, po kojoj je postao poznat kao veliki ekspert, ni pomena od strane profesora Čabrisa. Čabar. Pa, naravno, kada smo videli, u prethodnom tekstu, da nas ta intuicija, bože moj, tako vara kod donošenja sudova i odluka.

Iz svega rečenog, Čabris ostavlja utisak kao da nema predstavu o značaju intuicije, što je zaprepašćujuće s obzirom na njegov bekgraund.

Sa druge strane, ogroman značaj podsvesnog u nama više nego kristalno jasno potvrđuje mišljenje najvećih šahovskih velikana: Talja, Kasparova, Kramnika, Ananda, Karlsena (što ćete čitati u jednom od nastavaka).

Eto, dragi moji šahisti i saborci, takva je velika zbrka i nered u glavama šahovskih trenera i edukatora oko toga šta treba da se radi da ostvarimo napredak i postanemo bolji šahisti. Jedno opšte tumaranje u mraku. Što neko reče: „Vidi se mrak na kraju tunela.“

Human brain. Men at Work

I da privedemo koncu. Moje tvrdo uverenje je da intuiciji treba odati dužno priznanje i staviti je u središte pažnje i istraživanja u vezi oko sledećih jako važnih šahovskih tema. To su:

-Razumevanje o tome kako se tok mišljenja oblikuje prepletanjem svesnog i, ne gubimo iz vida, superiornog nesvesnog.

– Razvijanje uspešnih metoda za podučavanje početnika u prvom, kritičnom periodu kada se formira mentalni sklop šahiste (nažalost, za ogroman broj onih koji nauče poteze šahovsko putovanje se tu i završava),
– Razvijanje efikasnih metoda za podizanje kvaliteta igre odraslih igrača (što je bila originalna ideja ove serije napisa).


Bez (pravilno edukovane) intuicije naša igra, čini se, puno puta, liči više na pucanje u mraku.

Do sledećeg javljanja, veliki šahovski pozdrav!

Momir Radović

https://www.chess.com/sr/blog/VroomingRook/koji-je-najefikasniji-nachin-da-se-popravi-igra-2-deo