HIPNOZA U ŠAHOVSKOM SPORTU
Tofik Dadašev, poznat u svijetu kao medijum, parapsiholog, ekstrasens, prorok, sam nije igrao šah, nije ga poznavao, ali je pomogao G. Kasparovu da postane svjetski šampion.
U izraelskom listu „Vesti“ (28.12.2000) dao je intervju Vladimiru Hanelisu, dopisniku „Vesti“ u zemljama SNG. Malo je to poznato. Evo potpune verzije dijela intervjua posvećenog šahu.
„Pomogao sam Gariju da postane svjetski prvak u tri meča. Na Moskovskom šampionatu, kada je rezultat bio 4:0 u korist Karpova (a meč se igrao do šest poena), povjerljivo su mi saopštili: ‘Kasparov traži vašu pomoć – psihološku.'“ Mi se nismo do tada upoznali. Poslije malo razmišljanja, saglasio sam se. I to iz tri razloga: prvo, Kasparov je predstavljao Azerbejdžan, a ja sam rođen u Baku; drugo, čovjek je bio u izuzetno teškom položaju, a treće, meni samom sve to bilo veoma interesantno. Rekao sam Kasparovu: „Pomoći ću ti kada rezultat bude 5:0.“ Gari je upitao: „Zašto ne odmah? Ako bude 5:0, neću ni igrati sledeću partiju!“ „Ne brinite, nećete izgubiti meč. Tada ćete imati samo nadu i vjeru u mene. To je tačno ono što mi treba.“ Tok meča se promijenio. Kasparov je tačno izvršavao moje savjete. Ja sam ga savjetovao koju taktiku da izabere u određenoj partiji i predviđao rezultate svih partija. Kada je rezultat bio 5:2, javio sam se Kasparovu i rekao mu da odlazim. Pitao je: „Da li me ostavljaš?“ Odgovorio sam: „Ne, sledeću partiju ćeš dobiti, a meč će biti zaustavljen.“ U drugom meču, prijatelji Kasparova obratili su mi se za pomoć kada je rezultat bio 2:1 u korist Kasparova. On je pobijedio u meču i postao svjetski šampion. U trećem meču, pomogao sam Kasparovu u odlučujućoj 22. partiji. Bilo je to posle tri poraza za redom. Pomagao sam Kasparovu u 48 partija, i nijednu od njih Gari nije izgubio.“ Mehanizam svog uticaja Dadašev nije otkrio, i možda ih nije ni mogao otkriti, ali je potvrdio neobičnost, još neistraženih parapsiholoških fenomena.
Međutim, Dadašev nije primenjivao hipnozu. Vladimir Zuhar, kao psihoterapeut, pomagao je Karpovu, ne posedujući ekstrasenzorne sposobnosti, ali informacije o primjeni hipnoze nigdje nisu procurile u javnost.
Rudolf Zagajnov, psiholog koji je radio sa mnogim sportistima, uključujući i šahiste, takođe (prema brojnim publikacijama) nije primjenjivao hipnotičku psihoregulaciju u kriznim situacijama kod sportista. Rezultat šahovske partije, gdje intereaguju dva biosocijalna sistema, uz desetine promjenljivih faktora, ponekad nije moguće predvidjeti. Psihička aktivnost čovjeka sastoji se iz svjesnog i nesvjesnog dijela moždane aktivnosti. Najefikasniji metod istraživanja nesvjesne aktivnosti mozga priznat je kroz hipnozu.
Postoji mnogo literature o hipnozi. Hipnoza je četvrto promijenjeno stanje svesti, pored sna, snoviđenja i budnosti. Hipnoidno stanje svijesti javlja se kod ljudi otprilike svakih 1,5 sat u dnevnom ciklusu vremena i traje 10-20 minuta, predstavljajući rezervno stanje psihe, poboljšavajući njenu aktivnost.
U 1921. godini, I.P. Pavlov je objavio na odjeljenju fizičko-matematičkih nauka Ruske akademije rad pod nazivom „O takozvanoj hipnozi životinja“. Životinje se stavljaju u nefiziološki položaj i održavaju u njemu neko vrijeme, nakon čega životinja može biti nepokretna satima, ne pružajući otpor. U čemu je biološka pozadina ovog fenomena? U refleksu samoodržavanja, zadržavajućeg karaktera. Šansa da ostaneš živ pred neprijateljskom silom je u nepokretnosti. Zatim životinja ulazi u ‘pasivno usnulo stanje’. Ovo zadržavanje predstavlja djelimičan, lokalni san. Kod ljudi može se primjetiti isto “zamrzavanje” kao kod životinja. Hipnoza se izražava na različite načine kod različitih ljudi. Ovo je normalno svojstvo ljudske psihe i objašnjava se podložnošću sugestiji. „Podložnost sugestiji je najjednostavniji tipični uslovni refleks čovjeka“ (I.P. Pavlov).
(Nastaviće se uskoro)
Preneseno iz knjige: N.P. Vajzman– ŠAH: OD SAMOKONTROLE DO POBJEDE– Šah očima ljekara i psihologa