V. Fajbisovič: Lenjin, Rohlin i Potemkin

20.01.2024

Uoči svog 90. rođendana, J. G. Rohlin je priznao da je autor izreke „Šah – gimnastika uma“. Ovaj slogan, potpisan od strane Lenjina, krasio je zidove svih šahovskih klubova u zemlji.

Postoji verzija: Rohlin je došao kod starog boljševika N. I. Podvojskog sa nekim pitanjem i usput pitao da li Vladimir Iljič može nazvati šah tim imenom, na šta je Nikolaj Ivanovič živahno odgovorio: „Naravno!“ (Yu. L. Averbah „Heroj svog vremena“, „64“, 2003, br. 1).

Naravno, autorsvo J. G. Rohlina nije važno ovdje. Izreka je dovoljno jednostavna; mogla je negdje još ranije da se čuje, ne samo jednom. Mnogo je važnije što je uspjelo da se pridoda ime vođe. Reakcija N. I. Podvojskog (ako se takav razgovor ikada desio) čini se adekvatnom, jer je V. I. Lenjin volio kratke formulacije.

U literarnom nasljeđu Jakova Gerasimoviča Rohlina (1903 – 1996), istoričara umjetnosti po obrazovanju, a nedvosmisleno izuzetnog šahovskog organizatora, sklonost ka aforizmima nije očigledna. Međutim, to još uvijek ništa ne dokazuje.

Prvi turnir u istoriji šaha, na kojem su zajedno igrala dva kasnija svjetska šampiona sa aktuelnim, bio je Petrogradski međunarodni turnir 1914. godine. Takmičenje je izazvalo ogroman javni interes i mnogo publikacija, od kojih se jedna pojavila 10. aprila (stari stil) u novinama „Dan“ pod naslovom „Šahovske piramide“. Tema teksta bilo je učešće dva stara majstora, Blekburna i Günsberga, na turniru.

Novine su sada digitalizovane i dostupne na internetu. Zato ću se ograničiti samo na mali odlomak: „… Iz nekog razloga vjeruje se da šah skraćuje život. Da mozak podrhtava stalnim naponom i da šahista poludi ili umre.

Ovo je duboko netačno. Svi slučajevi ludila (Pilsberi, Štajnic) ili rane smrti (Haruzek) objašnjavaju se potpuno nevezano za šah; to je rezultat bolesti koja nema veze sa šahom.

Većina šahista doživjela je počasnu starost. Morfi, Andersen i Štajnic umrli su kao starci.

Gimnastika duha i misli održavala je njihovu snagu pouzdanije od sporta…“.

Autor publikacije je Pjotr Petrovič Potemkin (1886 – 1926).

Pjesnik, teatralna osoba, profesionalni pisac i zaljubljenik u šah, učesnik na nekoliko takmičenja (glavni uspjeh: dioba 1-2. mjesta na blic turniru sa D. Janovskim, Pariz, 1913). 1914. godine bio je član Upravnog odbora Šahovskog sabora i Organizacionog odbora međunarodnog turnira.

Po mom mišljenju, što se tiče šaha, „gimnastika duha i misli“ je malo preciznija nego „gimnastika uma“. A još P. P. P. takođe je predložio moto „GENS UNA SUMUS„, ponekad prisutan u logotipu FIDE. Prelijep moto. Nažalost, za razliku od „Lenjinovog“ aforizma, bio je daleko od realnosti  kroz sva vremena.

https://e3e5.com/article.php?id=1859