O reformi rejtinga u šahu: kozmetička popravka ili temeljita promjena?

Aleksandar Ljahov

17. januar 2024,

Šta misle velemajstori o efikasnosti postojećeg sistema rejtinga i predstojećim promjenama.

U svijetu šaha trenutno postoje tri velika problema: 1) kako vratiti Magnusa Karlsena u borbu za svjetsku šahovsku krunu, 2) kako pobijediti varanje i 3) kako riješiti problem deflacije rejtinga. Ne znam koji je od ovih problema trenutno aktuelniji, ali želim da govorim o posljednjoj od njih.

Malo istorije

U januaru 1970. godine Međunarodna šahovska federacija (FIDE) usvojila je rejting sistem za ocjenu relativne snage igrača, razvijen deset godina ranije za Šahovsku federaciju SAD-a od strane profesora fizike i astronomije Univerziteta Marquette (Milvoki, Viskonsin) Arpada Eloa. Prva rejting  lista najjačih šahista sveta objavljena je 1. jula 1971. godine. Bobi Fišer, koji je bio na vrhu liste, imao je 2760 poena – izuzetan rezultat za to vrijeme. Ali godinu dana kasnije, kada je 29-godišnji Amerikanac postao 11. svjetski šampion, pobjedivši Borisa Spaskog u Rejkjaviku, podigao je letvicu još više – na 2785. Njegov nasljednik trona, Anatolij Karpov, postigao je svoj najbolji rejting – 2780 – u julu 1994. godine. Ali do tada, rekord je već pripadao Gariju Kasparovu, koji je 1985. godine premašio Fišerov rezultat, a u julu 1999. postavio novu granicu – 2851. Tek u decembru 2012. godine ova granica rejtinga je premašena od strane Magnusa Karlsena, koji je postavio aktuelni rekord – 2882 (Norvežanin je dva puta obarao ovu visinu: u maju 2014. godine i avgusta 2019. godine). Inače, prvih sedam godina svog postojanja (1971-1977), zvanična FIDE rang lista objavljivana je jednom godišnje, od 1978. do 1999. godine – dva puta godišnje, od 2000. godine – kvartalno, od sredine 2009. godine – svaka dva mjeseca, a od sredine 2012. godine objavljuje se prvog dana svakog mjeseca.

Pojava supervelemajstora

1983.godine, dvojica stanovnika Zapadne Njemačke – 38-godišnji Frederik Fridel i Dieter Štajnvender, koji je bio 10 godina mlađi od svog poslovnog partnera – počeli su izdavati časopis „Computerschach und Spiele„. Glavni urednik postao je Fridel. Za dvije godine on će osnovati sajt ChessBase, zatim će se pridružiti timu Garija Kasparova, a 2005. godine, kada se CSS potpuno prebacio na mrežu, prepustiće Štajnvenderu prava na izdavanje i fotelju glavnog urednika. Ali tada, 1983. godine, Fridel je napisao članak za novi časopis u kojem je predložio da se velemajstori sa rejtingom 2600 poena i više nazivaju supervelemajstorima. Tada je bilo njih 13 (ukupno ih je do tog trenutka bilo više od 30), pa je članak dobio ime „Trinaest supervelemajstora„.

Ovaj kolaž ilustruje članak iz 1983. godine (gore: svjetski šampion Anatolij Karpov i njegov najbliži pratilac Gari Kasparov, dole: Pia Kramling i svjetska šampionka Maia Čiburdanidze)

Evo tog „Spiska 13“:

1.Anatolij Karpov (SSSR) – 2710.

2.Gari Kasparov (SSSR) – 2690.

3.Ljubomir Ljubojević (Jugoslavija) – 2645.

4.Ulf Andersen (Švedska) – 2635.

5.Lev Polugaevski (SSSR) – 2625.

6.Robert Hubner (Zapadna Njemačka) – 2625.

7.Mihail Talj (SSSR) – 2620.

8.Lajoš Portiš (Mađarska) – 2620.

9.Jan Timman (Holandija) – 2605.

10.Tigran Petrosjan (SSSR) – 2605.

11.Boris Spaski (SSSR) – 2605.

12.Jaser Sejravan (SAD) – 2600.

13.Viktor Korčnoj (SSSR) – 2600.

Kakva imena, zar ne?! Među 13 supervelemajstora su petorica šampiona svijeta različitih godina. A šta je sada? U proteklih 40 godina, minimum supervelemajstora porastao je za čitavih stotinu poena, ali čak i u ovom slučaju, na ažuriranoj rang listi FIDE od 1. januara 2024. godine vidimo čak 36 supervelemajstora:

1.Magnus Carlsen (Norveška) – 2830.

2.Fabiano Caruana (SAD) – 2804.

3.Hikaru Nakamura (SAD) – 2788. […]

36.18-godišnji Zhavokhir Sindarov (Uzbekistan) – 2701.

Na samom kraju top 100 šahista nalazi se igrač sa rejtingom 2642. Na ženskoj FIDE rejting listi dvanaest šahistkinja ima velemajstorski rejting 2500 i više:

1.Hou Yifan (Kina) – 2632.

2.Humpy Koneru (Indija) – 2554. […]

3.Harika Dronavalli (Indija) – 2500.

Na kraju top 100 šahistkinja ima rejting 2350.

Za poređenje: 1983. godine, kada je Fridel pisao svoj članak, četiri šahistkinje sa rejtingom 2355 bile su najbolje: svjetska šampionka Maja Čiburdanidze, bivša svjetska šampionka Nona Gaprindashvili, glavna njihova konkurentkinja, Nana Alexandria, i Šveđanka Pia Cramling. Nakon što su žene počele masovno da igraju zajedno sa muškarcima, njihovi rejtinzi su dramatično porasli. Istina, Gaprindashvili je u julu 1987. godine (tada joj je bilo već 46 godina) dostigla 2495, Čiburdanidze je u januaru 1988. godine dosegla 2560, a Cramling, koja još uvek igra uspješno, svoj najbolji rejting postigla je u oktobru 2008. godine – 2550. Treba posebno pomenuti mađarske sestre Polgar. Judit, za razliku od svojih starijih sestara Zsuzse, svjetske šampionke (1996–1999), i Sophie, principijelno je igrala samo na muškim turnirima. I igrala je sjajno: u julu i oktobru 2005. godine imala je maksimalni rejting od 2735, oba puta zauzimajući 8. mjesto na svijetu među muškarcima. Judit Polgar je jedina šahistkinja koja je dostigla supervelemajstorski rejting.

Naslovna strana knjige Judit Polgar s sugestivnim naslovom „Kako sam srušila Fišerov rekord„

Različiti rejtinzi

Ali vratimo se problemu deflacije rejtinga. Nije tajna da je sve teže i teže zadržati se na vrhu rejting liste. Na primjer, u oktobru 2015. godine bilo je najviše supervelemajstora – 47, nakon čega se polako, ali sigurno broj smanjivao. Sada vodeći igrači pokušavaju odbraniti svoje rejtinge, igrajući na „kružnim“ turnirima međusobno i odbijajući da igraju po „švajcarskom sistemu“. I kada pristanu, ponekad se suoče s velikim izazovom.

Turnir Qatar Masters Open 2023. Partija  Alishera Suleymanova (Kazahstan) i Magnusa Carlsena (Norveška) / Foto sa sajta Qatarchess.qa

To se dogodilo u oktobru u Dohi, prestonici Katara, gde se održavao Qatar Masters Open 2023. sa učešćem stotinjak šahista. Na početku turnira listu igrača su predvodili  Magnus Carlsen (2839), Hikaru Nakamura (2780), Holanđanin Anish Giri (2760) i još pet supervelemajstora. Naši mediji i blogeri tada su mnogo pisali o pobjedi u 31.potezu našeg Alishera Suleymanova (2512) nad Carlsenom u drugom kolu. Kada se dim šahovskih bitaka raspršio, ispostavilo se da su dva igrača – 21-godišnji Nodirbek Yakubov (2616) i 19-godišnji Nodirbek Abdusattorov (2716) – osvojili po sedam poena od devet mogućih. U dodatnom „sukobu“ dva uzbekistanska velemajstora stariji od njih bio je precizniji – 2-0, osvojivši zajedno sa lijepim peharom 25.000 dolara. Poraženom je pripalo 15.000 dolara. Na pola poena zaostajao je 17-godišnji Zhavokhir Sindarov (2658), samo po dodatnim kriterijima  izgubivši treće mjesto od Sunilduta Lina Narayanana iz Indije (2651). A gde je bio Carlsen? Sa šest poena veliki Norvežanin bio je tek na 16.mjestu… Druga značajna karakteristika današnje situacije s rejtingom: rejting 2200-2300 postao je svojevrsna prekretnica između glavnine igrača i majstora „klasika“. Zadatak da se prevaziđe ovaj prag svake godine postaje sve teži, barem zato što je sve više jakih mladih šahista sa ekstremno niskim rejtingom, počevši od 1000, i svaki put osvajati maksimalne poene protiv njih nije tako jednostavno…

FIDE reformiše rejting

Na osnovu toga, FIDE je odlučila reformisati postojeći sistem rejtinga. Čime se bavila posebna radna grupa, uključujući velemajstore Aleksandra Moisejenka i Pavla Tregubova, članove Kvalifikacione komisije FIDE (QC) Sabrinu de San-Vicente i Nika Folksa, stručnjaka iz Rejting kancelarije FIDE Vladimira Kukaeva i matematičara Jeffa Sonasa (vlasnika Sonas Consulting koji godinama pruža savjete QC-u o funkcionisanju sistema rejting baze podataka). U julu 2023. godine, je ova grupa predstavila koncept šahovskoj zajednici radi dobijanja povratnih informacija i predloga za poboljšanje rejtinga FIDE. Nakon njihovog pažljivog razmatranja, promjene su odobrene na sjednici savjeta FIDE 14. decembra 2023. godine. Novi propisi za titule stupili su na snagu 1. januara, a propisi za rejtinge od 1. marta. Važno je napomenuti da će se promjene odnositi ne samo na standardne rejtinge, već i na rejtinge u brzopoteznom i blic šahu. Kakve su to promjene? Pogledajmo:

  1. 1.Minimalni rejting će biti povećan sa 1000 na 1400.
  2. 2.Promijeniće se formula za izračunavanje početnog rejtinga, prema kojoj će igrači dobijati prvi rejting u opsegu od 1400 do 2200.
  3. Od 1.januara 2024. godine, igračima sa standardnim rejtingom ispod 2000. primeniće se jednokratno povećanje prema formuli 0,4 x (2000 – Rejting). Igrači sa standardnim rejtingom od 2000 i više zadržaće svoj trenutni rejting.
  4. 4.“Pravilo od 400 poena“ vraća se u obliku u kojem je bilo prije 2022. godine: razlika u rejtingu veća od 400 poena prilikom izračunavanja rejtinga računa se kao razlika od 400 poena – bez ograničenja koliko puta to može biti primenjeno tokom jednog turnira.

Ova slika iz izveštaja Jeffa Sonasa (pogledajte Compression and Calculation Improvements: Supplemental Report) ilustruje kako će se rejtinzi promijeniti nakon početka reforme rejtinga.

Mišljenje Aleksandra Moisejenka

Pitao sam Aleksandra Moiseenka, jednog od autora reforme (koji trenutno radi kao trener u Kazahstanu i dvostruki je pobjednik Šahovskih olimpijada u sastavu tima Ukrajine, u svoje vrijeme imao je rejting od 2726), da prokomentariše ove promjene.

– Aleksandre, znam da ima protivnika promjena koje je vaša radna grupa razvila. Na primer, Poljak Mihail Krasenkov*. Šta biste njemu i drugim kritičarima odgovorili? –

Moiseenko-Sa Mihailom se poznajem odavno i dobro i mnogo smo razgovarali o njegovim kritičkim primjedbama, koje se odnose na pokretanje inflacije rejtinga, kao što se već desilo drugom polovinom 1990-ih i otprilike do 2010. godine. Zaista, tokom tog perioda rejtinzi su stalno rasli, i on strahuje da bismo se boreći se protiv deflacije, pokrenuli proces inflacije, što bi dovelo do devalvacije titula – velemajstora, internacionalnog majstora i tako dalje.

***********

(* Krasenkov je govorio: „Ovo je veoma tužno. Umjesto simboličke deflacije, imaćemo opet (ili čak ne samo opet, već u neviđenim razmjerama, to niko ne zna) divlju inflaciju rejtinga i titula. Očekujemo 10.000 velemajstora uskoro. Nema nikakvog povjerenja u ‘modele eksperata’ pri takvom ogromnom povećanju rejting mase (milioni poena). Glavna stvar je da nije bilo nikakvog razloga, osim uzdaha onih koji su prošli svoj vrhunac i iz objektivnih razloga gube snagu i rejting velemajstora).“

********

Ali glavni cilj reforme nije zaustavljanje deflacije, a još manje pokretanje inflacije. Ovi predlozi imaju za cilj uklanjanje disbalansa koji sada postoji u šahu. Šta ja time mislim? Početni rejting sada je veoma nizak – 1000 poena. Dobijaju ga uglavnom djeca, koja igraju međusobno, i u tom slučaju, nemoguće je povećati rejting. Ona djeca koja napreduju počinju takmičenje na nivou grada, regiona ili čak zemlje, a pritom imaju rejting (uslovno) 1400, što ranije odgovara nivou treće kategorije. A zapravo su prvokategornici, majstorski kandidati! Ispada da najveća deflacija postoji u zemljama gdje je šah veoma popularan, gdje ima mnogo djece koja jako igraju. I među njima je i Kazahstan. Na primjer, prošle godine održano je prvenstvo Kazahstana za dječake i djevojčice u sedam uzrasnih kategorija – od 6 do 18 godina. Ako ne računamo šestogodišnjake, kojima rejting nije obračunavan, od 12 šampiona, njih 8 je izgubilo rejting poena. Ali to je potpuno nelogično, kada šampion ili pobjednik turnira gubi rejting poene.
Drugi primjer: Zarina Nurgaliyeva, svjetska šampionka – 2022. do 14 godina. Talentovana djevojčica, koja će uskoro biti pozvana u seniorski tim. Dakle, 2022. godine imala je rejting od oko 2100, ali za tri turnira – prvenstvo Kazahstana (pobjeda), svjetsko prvenstvo (pobjeda) i prvenstvo Azije (2. mjesto) – izgubila je više od sto poena. Jasno je da se to ne smije dogoditi.

Usvojene promjene usmjerene su upravo na to da rejtinzi u donjem segmentu budu adekvatniji, tačniji. I da ne bude takvih čudnih slučajeva gdje pobjednik turnira ili zvanični šampion gubi rejting poene samo zato što je među njegovim protivnicima bilo mnogo onih čiji niski rejtinzi očigledno ne odražavaju njihovu šahovsku snagu.

Što se tiče inflacije ili deflacije, moje predviđanje je da će se deflacija nastaviti na nivou velemajstora, internacionalnih i nacionalnih majstora. Jednostavno zato što „bolest“ ima uznapredovali karakter, i odjednom je nemoguće preokrenuti situaciju. Međutim, situacija će se poboljšati upravo na dječjem i amaterskom nivou – do nivoa nacionalnog majstora. Ovdje će situacija biti adekvatnija, što će ići u prilog šahu. Sada vidimo da supervelemajstori igraju međusobno – i zadržavaju svoje rejtinge, dok samo pojedinci među mnogim talentovanim šahistima koji su postigli nivo internacionalnog majstora i velemajstora mogu povećati svoj rejting, nastavljajući da igraju na otvorenim turnirima gde se pojavljuju sve novi i novi juniori sa početnim niskim rejtingom. Dakle, nema dinamike u rejtingu, i reforma će barem djelimično pomoći u rješavanju ovih problema.

Bavim se pitanjima reforme rejtinga već više od četiri godine. Još kao praktični igrač, shvatao sam da postoje očigledni neskladi u obračunu rejtinga. Kada sam počeo više da se bavim trenerskim poslom, vidio sam još više problema. Drago mi je što je moje predloge razumijela FIDE, i oni su bili podržani i razvijeni od strane kolega iz radne grupe i drugih šahista. Napominjem veliki doprinos matematičara Jeffa Sonasa, koji je razvio formulu promjene rejtinga za šahiste ispod 2000.

Smatram da je reforma veoma pravovremena i korisna, posebno za šahiste u Kazahstanu. Jer u Kazahstanu ima mnogo zaljubljenika u šah, djece koja igraju šah, mnogo talentovanih šampiona. I svi oni imaju vrlo nizak  rejting. Reforma će pomoći da se šahisti adekvatnije rejtinguju, sada i u budućnosti.

Mišljenje Darmena Sadvakasova

A evo šta misli drugi velemajstor – Darmen Sadvakasov, potpredsjednik KazChess / Šahovske federacije Kazahstana (maksimalni rejting – 2643).

– Darmen, sigurno postoji stav vaše federacije u vezi sa FIDE- reformom rejtinga. Možete li ga iznijeti?

Darmen Sadvakasov– Naravno, pratimo objave u medijima i društvenim mrežama o ovoj reformi, ali iznijeću prije svega lični stav. Kao i svaka reforma, ima svoje prednosti i mane. Pogledajmo šta će se desiti u praksi – prije svega u rješavanju problema deflacije. Ako se postavljeni zadaci riješe bez negativnih efekata, na primer u obliku značajne inflacije rejtinga, to će biti dobro.

Ipak, mislim da reforma u osnovi neće riješiti sve izazove. U posljednje vrijeme pažljivo pratim tenis, kojim se bavi moj sin. Veoma mi se sviđa njihov dinamičan sistem rejtinga, koji je potpuno drugačije konstruisan. Teniseri koji u datoj godini pokazuju najbolju igru na turnirima, tada se i penju na rejtingu. I obrnuto. Drugim riječima, u tenisu je sistem rejtinga vrlo dinamičan, dok je u šahu više statičan. I to je njegov značajan nedostatak.

Na primer, već dugo ne igram klasične šahovske partije. Naravno, moj trenutni rejting (2629. – Aut.) formalno sada nije aktivan, ali ipak je broj jedan u Kazahstanu i 142. u svetu. Što je nevjerovatno, s obzirom da ne igram turnire od 2010. godine. Ali ako sada odigram samo jednu ili dvije partije, na primjer, za neki tim, moj rejting postaće aktivan, i de fakto i de jure ponovo ću biti broj jedan u Kazahstanu (na ovaj način već godinama ostaje najbolja na ženskoj rejting listi FIDE bivša svjetska šampionka iz Kine Hou Yifan. – Aut.). To je čudna situacija. U tenisu je nemoguće da, ne igrajući stalno, i dalje ostaneš favorit po rejtingu. Sistem rejtinga u šahu svakako nije savršen, ali, nažalost, sadašnja reforma neće riješiti problem visoke statičnosti rejtinga. Prema mom shvatanju, ako već sprovodite reformu, trebalo je razmišljati o širem spektru promjena od onih koje se sada preduzimaju…

https://informburo.kz/stati/o-reitingovoi-reforme-v-saxmatax-kosmeticeskii-remont-ili-kapitalnyi?utm_source=yxnews&utm_medium=desktop&utm_referrer=https%3A%2F%2Fdzen.ru%2Fnews%2Fsearch%3Ftext%3D