Legendarni plovdivski šahista Nikola Padevski preminuo je večeras u 90. godini. Vijest o njegovoj smrti objavila je njegova porodica.
On je jedno od najvećih imena u istoriji bugarskog šaha. Rođen je 29. maja 1933. godine u Plovdivu, gdje je napravio prve korake u savladavanju tajni popularne igre, a ime mu je postalo popularno 1949. godine, prilikom posjete velikih sovjetskih šahista Paula Keresa i Igora Bondarevskog. U Plovdivu su u alternativnoj simultanci izgubili od 16-godišnjeg Padevskog. Tada je debitovao i u finalu Republičkog prvenstva za muškarce. U to vrijeme bio je najmlađi učesnik finala. Dvije godine kasnije, u svom drugom učešću, Nikola Padevski je već među osvajačima nagrada. Osvaja 4-5 mjesto u konačnom poretku sa osvojenih 10 poena.
Njegov šahovski talenat se u punoj snazi manifestovao tokom studentskih godina. Uzastopno je završio 2 visoka obrazovanja – ekonomski fakultet u Varni i pravo – u Sofiji. Za to vrijeme Padevski je već dostigao vrhunac u svojoj domovini. Dvije godine zaredom – 1954. i 1955. – bio je republički prvak. Kao student učestvovao je na nekoliko svjetskih studentskih prvenstava. Osvajač je jedne zlatne medalje (Budimpešta, 1959), gdje je igrao na prvoj tabli; 2 srebrne medalje (Reykjavik, 1957. i Zlatni Pjasci, 1958.) i jedna bronzana medalja (Oslo, 1954.).
Na šahovskim olimpijadama debitovao je 1956. godine, na prvoj tabli. Njegov rezultat od 7 poena (+4 = 6 -4) iz 14 partija je više nego dobar, ali je u ovom slučaju važnije da je postao prvi bugarski šahista koji je igrao neriješeno sa svjetskim prvakom (u polu finalu protiv Mihaila Botvinika). Plovdivski velemajstor je učesnik 11 uzastopnih olimpijada. Odigrao je 162 partije (najviše od svih bugarskih šahista), od kojih je osvojio 95,5 poena (+53 = 85 – 24). Igrao je na prvoj tabli na tri Olimpijade. Među njegovim odličnim rezultatima su bili dva remija protiv Bobija Fišera na Olimpijadi (jednom u preliminarnim borbama i drugi u finalu Olimpijade) u Zlatnim Pjascima 1962. i njegova pobjeda nad Anatolijem Karpovom na Olimpijadi u Skoplju 1968. godine. U Nici 1974. Svjetska federacija mu je lično uručila spomen plaketu za 10 uzastopnih učešća na Olimpijskim igrama.
Padevski je i rekorder po učešću na republičkim prvenstvima – 21. Četiri puta je bio jedini pobjednik (1954, 1955, 1962. i 1964.), a jednom, 1974. godine, podijelio je prvo mjesto sa Iv. Radulovom, ali je naknadno izgubio dodatni meč za titulu i ostao sa srebrnom medaljom. U republičkim prvenstvima odigrao je 354 partije, od kojih je osvojio 217 1/2 poena (+123 = 189 – 42).
Nikola Padevski je šahista kojeg odlikuju vrlo stabilni rezultati. Tokom 1950-ih i 1960-ih, kada je bio na vrhuncu svoje snage, postigao je niz zapaženih rezultata ne samo u sportskom, već I u kreativnom smislu. Dobitnik je više međunarodnih turnira – Zlatni pjesak (1960. i 1975.) – 1-2 i 1-3 mesto, Polyanica Zdrój (1963.) – 1. mjesto, Čačak (1969.) – 2-4. mjesto; Bari (1972) – 2 m, Pula (1975) – zonski turnir: 2-3 mjesto; Temišvar (1977) – 2-3 mjesto; Kraguevac (1984) – 1-2 mjesto; Beograd (1985) – 1. mjesto itd.
Za značajne sportske rezultate FIDE mu je 1959. dodijelila titulu međunarodnog majstora, a 1964. postao je treći bugarski velemajstor.
Nikola Padevski je takođe veoma dobar šahovski pisac, sa istančanim smislom za književni izraz. Dugi niz godina bio je saradnik časopisa „Šahovska misao“, autor je nekoliko zanimljivih monografija otvaranja, a 1991. njegova želja za popularizacijom šaha prerasla je u lični projekat i sam je počeo da izdaje prvi privatni časopis u našoj zemlji. „Ches News“. Časopis je postojao samo dvije godine (razbila ga je teška ekonomska kriza), ali je ostavio trajan trag u razvoju i popularizaciji šaha.
Mnogima od nas ostavio je nezaboravne uspomene i teško da postoji osoba koja, upoznajući ga, nije shvatila da se iza svega krije sjajna ličnost i dobra osoba.
Neka put tvoje duše bude svjetao, Učitelju! Poklon…