5 najboljih šahista svih vremena koji nisu postali svjetski prvaci (4. nastavak)

4. Improvizator: David Bronstein (SSSR – Bjelorusija, 1924-2006)

Rodom iz Bele Crkve i učenik šahovske škole Kijevske palate pionira, učenik čuvenog šahovskog teoretičara i trenera Aleksandra Markovića Konstantinopoljskog, sa 27 godina mogao je da zbaci Mihaila Botvinika sa svjetskog šahovskog trona, ali nije uspio zadržati prednost u epilogu meča. Dvije partije prije kraja Bronstein je imao minimalno vđdstvo, ali je izgubio pretposljednju partiju crnim figurama (u potpuno remi poziciji u 35. potezu uzeo je na protivničkog piona, a taj se ispostavilo da je „otrovan“) i nije mogao da pobjedi poslednju partiju sa bijelim figurama. Pored toga, već u 15. potezu crni su stekao prednost koja je očigledno rasla. Sa pozicije snage, Botvinik je ponudio remi, a Bronštajn nije odbio ponudu. Kao rezultat toga, meč je završen nerješenim rezultatom, a po tadašnjim pravilima šampion je zadržao titulu. Kao što Jevgenij Gik, kojeg sam već pomenuo, primećuje, „Botvinikova volja se pokazala jačom.“

Bronsteinov doprinos razvoju šahovske misli je zaista neograničen. Prema Korčnoju, „među njegovim savremenicima upravo je Bronštajn u najvećoj meri razumio šah.“ “Igra kao improvizacija, kao kreativni proces” je kredo Bronštajna kao šahiste. Vjerovatno nikada nije postao svjetski prvak zbog činjenice da je vidio skrivene prilike za rivale za koje oni nisu ni znali. Savremenici su govorili da je Bronštajn bio apsolutno lišen „šampionskog bijesa“. Kako postati svjetski prvak sa takvom pozadinom! Botvinik je takođe primjetio i druge čisto šahovske nedostatke Davida Jonoviča: slabu pripremu  završnice (usput rečeno kontroverzna izjava) i nesposobnost igranja jednostavnih pozicija.

David Jonovič je svojom improvizacionom igrom natjerao ljude da pričaju o šahu kao umjetnosti, kao o nečemu poput džeza. Njegov doprinos teoriji šahovskih otvaranja je veoma značajan; Bronštajn je svojim varijantama obogatio najmanje pet otvaranja. A jedan – u Kraljevoj indijskoj odbrani – zapravo nosi naziv ukrajinska varijanta jer su je 1930-1950-ih godina. temeljno istraživali ukrajinski šahisti, posebno Bronštajn.

David Ionovich bio je vatreni poklonik razvoja brzog šaha, u stvari, njegovom laganom rukom uveden je digitalni šahovski sat. Poslednjih godina života Bronštajn je, dok je živeo u Minsku, prateći ukrajinsku narandžastu revoluciju i, vidjevši svoj nekadašnji dom u vijestima iz Kijeva, prepustio se sjećanjima na svoju mladost.

Alexey RYZHKOV

Топ-5 шахматистов всех времен, которые не становились чемпионами мира (sport.ua)

(Nastaviće se)

Оставите одговор