Preneseno iz stare Šah-mat liste
Autor: LEV KHARITON
Kada imate ljubav za sah skoro pola vijeka, prirodno je da imate u sjecanju i u srcu imena onih sahovskih junaka koji su blistali na sahovskom nebu kada ste igrali svoje prve poteze. Za mene, bez sumnje, takav junak je David Bronstein. Za vrijeme njegovog istorijskog matcha za svjetsku sahovsku krunu 1951. godine sa Mihailom Botvinikom, otac i stariji brat su me naucili sahovska pravila.
Vrijeme brzo prolazi i nemoguce mi je povjerovati da moj omiljeni velemajstor danas ima 78. godina. Sada bih zelio citirati njegovog prijatelja, holandskog sahovskog novinara Tom Furstenberga:
„U narednom vijeku ljudi ce shvatiti da je Bronsteinov nacin stvaranja u sahu ustvari jedan umjetnicki oblik produhovljene ljepote. Njegovo ime ce biti univerzalno prihvaceno kao sastavni dio zivota modernog sahovskog drustva a on ce biti priznat kao jedan od najznacajnijih nosilaca sahovske kulture. David Bronstein, brilijantan, raznovrstan i jedinstven sahovski umjetnik…“
Ne sjecam se tih davnih dana samo zbog nostalgije. Mislim da uopste, usprkos poslijeratnoj gladi, nedostaku zabave da su i mnogi ekonomski i politicki faktori o kojima danas svi znamo, pogodovali ovom fantasticnom interesu za sah. Igra, ako je neko uzme ozbiljno i posjeduje neophodan talenat, daje jednu od malog broja sansi da se dobro pocne u zivotu. Istina je da niko nije razmisljao o tome kada je pocinjao sahovsku karijeru, ali masovno ucestvovanje djece kao i njihovo odrastanje vodi konacno do pojave velikih sahovskih imena poznatih cijelom svijetu. Uz to, sah je bio uvijek izuzetno popularna igra u Rusiji, tako da je taj interes za igru imao dobre temelje. Djeca su igrala sah u skolama, ljetnim kampovima, djecjim klubovima i drugdje. Igrao sam u jednom sahovskom klubu u Moskvi u kojem je poducavanje sahovske teorije i turnire brilijantno vodio Yuri Brazilsky, moj prvi sahovski ucitelj, izuzetan covjek i veliki poznavalac sahovske istorije i teorije.
On je postao moj dugogodisnji prijatelj i poslije mnogo godina, kada je radio kao sahovski izdavac za Fizkultura i Sport u Moskvi, pozvao me da prevedem knjigu Bobi Fischera „Mojih 60 nezaboravnih partija“ na ruski jezik. Zahvaljujuci Brazilskom djeca u sahovskom klubovu imali su prilike da se sretnu sa istaknutim majstorima i velemajstorima koji su nam davali casove i drzali simultanke. Jedna od slavnih licnosti koja je bila pozvana u klub bio je i Bronstein.
Ipak, prvi put sam sreo Bronsteina za vrijeme sampionata Moskve 1952 godine. Brat me poveo na turnir koji se odrzavao u Novinarskom domu u strogom centru Moskve. Sjecam se sa kojom drhtavicom mi je brat pokazao niskog, celavog covjeka sa naocarima rekavsi: „Pogledaj, ovo je Bronstein, on je skoro postao sampion svijeta, igrao je nerijeseno match protiv Botvinika…“ Tada je brat imao veliki uticaj na mene.
U svakom slucaju, kada je 1954. godine Botvinik igrao match sa Smislovom, upitao sam brata: „Gdje je Bronstein? Zasto on ne igra?“
Poceo sam kupovati sahovske knjige, i veoma cesto moj izbor je zavisio da li su u njima Bronsteinove partije (ili, bar njegovo ime). Njih sam bez oklijevanja kupovao.
Ljudi se skoro nikada ne sjecaju trenutaka kada su se smijali. Suze, nasuprot tome, lako se ne zaboravljaju. I danas se zivo sjecam koliko sam plakao kada je Bronstein izgubio partiju od
Cardoso-a, nepoznatog filipinskog majstora, na medjuzonskom turniru u Jugoslaviji odrzanog 1958. godine i kada se nije uspio kvalifikovati na Turnir kandidata. Zbog ovog gubitka na samom kraju turnira, mislio sam da je cijela karijera ovog velemajstora unistena. Koliko sam samo pogrijesio! Poslije vise godina kada sam imao srecu da sretnem licno Bronsteina i uzivam njegovo prijateljstvo, shvatio sam da je ovaj nesretni trenutak oslobodio druge njegove potencijale koji su bili sakriveni. Cak i prije tog medjuzonskog turnira on je napisao svoju sjajnu knjigu o turniru u Zurichu 1953 koja je skoro odmah postala klasicno djelo sahovske literature. Knjiga je bila napisana na najneobicnioji nacin. Niko prije Bronsteina nije komentarisao partije tako zustro i na saljiv nacin. On je razgovarao sa svojim citaocima, nije nametao svoje misljenje, i poducavao je citaoce ali bez pretenzije da bude ucitelj.
Mislim da je u kriticnom trenutku karijere, ili mozda cak i ranije, Bronstein osjetio da ga samo sahovska igra ne moze u potpunosti zadovoljiti. Mnogi ljudi su ga optuzivali zbog originalnosti, ponekad zbog pretjerane originalnosti, ali on se nije mogao ograniciti samo na turnirsku borbu. Cak mu nije bilo dovoljno ni pisanje knjiga. Bronstein je postao pravi revolucionar. On je predlozio ideju „ubrzanog saha“ na turnirima. Jednom mi je rekao, vezujuci to za Karpova i Kasparova koji su sjedili duboko zadubljeni u misli na pozornici, da bi oni trebali odigrati match od 24 partije u roku od tri dana. To znaci da bi trebali igrati osam partija dnevno, uz vremensku kontrolu od, recimo, 20 minuta po partiji. „Da li znas zasto oni tako ne zele da igraju? Zato sto bi tada citav svijet saznao ko je od njih dvojice stvarno bolji igrac!“ Usput receno, cak i danas Bronstein igra „ubrzani“ sah fantasticno i cesto sam se cudio zasto on, pronalazac nove vremenske kontrole nije bio pozivan na, da tako kazem, superturnire u Parizu, prvi „Immopar“ i kasnije „Grand Prix“ turnire. Bilo bi veliko zadovoljstvo za publiku da ga vidi na turnirima u ubrzanom sahu i mislim da cak i „mladi lavovi“ kao Ivanchuk i Adams ne bi mogli da ga lako pobjede.
Jedan od Bronsteinovih pronalazaka je i njegov sahovski casovnik, ideja koja mu je pala na pamet i prije nego sto je Bobby Fischer predlozio svoju verziju sahovskog casovnika. Danas je lako kupiti ove casovnike u svakoj prodavnici, ali nisam siguran da su Bronstein i Fischer patentirali svoja otkrica i u saglasnosti sa tim da li imaju neka autorska prava.
Jedna stvar je sigurna: sahovski svijet je previse bio indiferentan prema tim junacima. Da, Bronstein je cesto optuzivan zbog originalnosti, ali to je njegova priroda, to je njegov temperamenat. Na primjer, on je ponekad razmisljao za prvi potez cetrdeset minuta. Jednom kada su ga upitali zasto toliko oklijeva da odigra prvi potez, odgovorio je: „Znate, razmisljam da ako danas igram potez 1.e4, kako cu da odgovorim sutra kao crni na taj potez…“
Tokom pedesetih godina kada je bilo dozvoljeno najboljim sovjetskim velemajstorima da putuju na zapad, Bronstein je za razliku od drugih obicno kupovao stvari koje su bile naprosto smijesne. Neko se nasalio da je Bronstein u izboru kupovine imao sopstveni kriterij. Prije svega, stvar je trebala biti izuzetna, nesto sto nema niko drugi; drugo, trebala je da bude potpuno nepotrebna u svakodnevnom zivotu; trece, treba da bude teska i glomazna, i cetvrto, treba da bude skupa.
Tako je jednom kupio cijeli pribor za igranje golfa! Ova igra je potpuno nepoznata u Rusiji.
Ili, jednom je kupio komplet Simenona, sve njegove novele na francuskom jeziku! „Ali ti ne znas da citas na francuskom jeziku, David,“ rekli su mu prijatelji. „Nista zato“, odgvorio je“jednog dana cu ga nauciti.“ Istina, danas taj velemajstor govori mnoge jezike, medju kojima je i francuski jezik.
Da, on je bio razlicit od drugih; i mozda ga je njegova originalnost spasila u drustvu gdje je potkazivanje bilo uobicajeno u svakodnevnom zivotu.
Ponekad je bolje biti malo neobican i niko vas nece dirati. Ne smijemo zaboraviti da je Davidov otac proveo nekoliko godina u GULAG-u i vratio se kuci kao bolestan i slomljen covjek. Usudjivao bih se da poredim Bronsteina sa velikim fizicarima kao sto su Einstein i Sakharov. Oni su prvi shvatili da fizika nije samo ogranicena na eksperimente i formule, da je to nauka koja prozima svijet i svako otkrice moze imati svoje implikacije i konsekvence, kako pozitivne tako i negativne. Za Bronsteina, sahovska igra nije ogranicena na 64 sahovska polja. Za njega sah je sve: ljubav, religija, ljepota i harmonija, humor, poducavanje djece, putovanje itd.
Nije lako izabrati iz obilja Botvinikovih partija neke primjere koji bi ilustrovali njegov stil i kreativnost. Odlucio sam da prikazem citaocima fragmente iz partija ili partije koje ga prikazuju kao izuzetno lukavog takticara, velikog majstora neodbranjivog napada i neuporedivog carobnjaka iracionalnog saha.
Za pocetak, evo nekih primjera Bronsteinove lukavosti:
V. Mikenas
D. Bronstein, Tallinn
1965
Vladas Mikenas je bio brilijantan takticar. U svojoj mladosti igrao je cak i sa Aleksandrom Aljehinom. Mnogo godina bio je Keresov trener. Da bi ga neko takticki nadmudrio trebao je biti izuzetno lukav za tablom. U poziciji na dijagramu nista nije nagovjestavalo da ce bijeli predati poslije slijedeceg poteza crnog. Evo sto je Bronstein napisao o zavrsetku ove partije:
„Kada kraljevi rokiraju i sakriju se oni vise ne brinu o svojoj zastiti. Poslije toga, oni su okruzeni svojim figurama i pionima. Ipak, kada borba pocne da se siri, u zaru borbe, neke figure ne vide da trebaju tu i tamo da zamijene napadacke poteze sa onim odbrambenim. Da bi se neko zastitio od takve zaboravnosti korisno je potrositi potez u stvaranju mogucnosti kralju da moze pobjeci. Crni kralj je vec stvorio takvav „prozor“ i ako se desi sah na osnovnom redu on moze pobjeci na h7. U poziciji bijelog nema takvog bjekstva. Ipak, bijeli je to primjetio i nije igrao 24.Rb1 zbog 24…Qe1+ 25.Qf1 Qxh4 (Bijeli top je bio na h4 – L.K.). Umjesto toga on je odigrao topom na b4 gdje ga brani pion sa a3, odlucivsi da ubije dvije muve jednim udarcem: odbrana piona na b2 i napad na piona na b6. Potez 24…Rxa3!! je bio potpuno iznenadjenje za bijelog. Sve je gotovo. Takvi lijepi potezi povecavaju nas interes za sahovsku igru“.
R.Fuchs
D.Bronstein
Berlin, 1968
Jedna od najmanje poznatih, ali vjerovatno najspektkularnija od Bronsteinovih zamki. Kasnije je priznao da je predvidio zavrsnu poziciju ove partije kada je odigrao sasvim neupadljiv potez 19…b6. Ideja ovog poteza je ocigledno da postavi crnu kraljicu na b7. Dakle, odgovor bijeloga, 20.Qf3 izgleda sasvim prirodno i upravo je na to racunao Bronstein.
Partija se zavrsila ovako: 20..Nb4 21.Re2 Rfe8 22.Be3 g5 23.Nh5 g4 24.Nxf6+ exf6 25.Qf4 Nd5! Bijeli predaje. Bijela kraljica je uhvacena u centru table-zaista nevjerovatno!
D.Bronstein
S. Gligoric
Moscow, 1967
31.h3. Boris Spassky naziva ovakve poteze „podli potezi“. Poslije njih, protivnik obicno gubi opreznost, i u ovoj partiji, Gligoric, iskusni sahovski borac, upada u varijantu koju je predvidio Bronstein: 31… Ne4 32.Rdc2 Rxd4 33.Rc7 Qd5 34.Bxd4 Qxd4 35.Rxg7+! Bxg7 36.Rc8+ Kf7 37.Qh5+ Ke7 38.Qe8+ Kd6 39.Rc6+ Kd5 40.Qd7+. Crni predaje.
Slijedeci primjer pokazuje Bronsteina kao napadackog igraca koji je spreman da zrtvuje svaku figuru na tabli da bi „ocistio“ odbranu oko protivnickog kralja. Interesantno je da ova partija nije igrana prije 40 godina vec nedavno, poslije izuzetno teske operacije kojoj je velemajstor bio podvrgnut. Mozemo samo zamisliti kako je samo igrao kada je bio mladji. Gledajuci takve partije, mislim o novim zvijezdama, da tako kazem Ponomariovu ili Bacrotu – da li oni igraju ovakav sah i da li ce ikada igrati ovako? Ova misao me vraca na moj prethodni clanak (Sala je otvorena). Bronstein je uvijek bio harizmaticka licnost. Nije slucajno da ga je Maks Eve nazvao poslije nerjesenog matcha sa Botvinikom ko-sampion svijeta.
D. Bronstein
I. Farago
Tastrup, 1990
1.e4 e6 2.d4 d5 3.Nc3 Bb4 4.e5 c5 5.a3 Bxc3+ 6.bxc3 Ne7 7.Qg4 0-0 8.Bd3 f5 9.exf6 Rxf6 10.Qh5 h6 11.g4 c4 12.g5 g6 13.Qd1 Rf7
14.Bxg6 Nxg6 15.Qh5 Nh8 16.Nh3 e5 17.Rg1 Bxh3 18.gxh6+ Kf8 19.h7 Qc8 20.Rg8+ Ke7 21.Rxc8 Bxc8 22.Qxe5+ Be6 23.Qxh8. Crni predaje.
Slijedecu partiju su odigrala dva najveca sahovska carobnjaka pod posebnim uslovima. Igrali su u Klubu knjizevnika u Moskvi, i svaki sahista je morao glasno da objasni publici svoj potez, varijante koje je racunao itd. Zato, ova partija, mozda ne treba da se uzme previse ozbiljno, ali njena ljepota i iracionalnost oduzimaju dah!
M. Tal
D. Bronstein
Moscow, 1966
1.e4 c6 2.d3 e5 3.f4 d5 4.Nf3 dxe4 5.Nxe5 Qh4+ 6.g3 Qe7 7.d4 Nh6 8.Bc4 Be6 9.d5 cxd5 10.Bxd5 f6 11.Nc4 Nc6 12.Ne3 Rd8 13.c4 Qf7 14.Nc3 Bc5 15.Nxe4 Bd4 16.f5 Bxd5 17.Nxd5 Nxf5 18.Qg4 Nd6 19.Nxd6+ Rxd6 20.Qc8+ Rd8 21.Nc7+ Ke7 22.Qxb7 Qxc4 23.Bf4 Ne5 24.Rc1 Nd3+ 25.Kd2 Nxc1 26.Nd5+ Ke6 27.Qe7+ Kxd5 28.Rxc1
28…Be3+!!
Kakav potez! Kakva pozicija!
29.Bxe3 Kc6+ 30.Ke1 Qxc1+ Bijeli predaje.
LEV KHARITON