E.Surov: Kramnik i Anand – u čemu je razlika? Zašto je jedan odlučio da završi karijeru, a drugi u 49 godini uspješno igra svoje varijante?
G.Kasparov: Anand je praktičniji. On je sličniji Smislovu.
E.Surov: Dakle, to znači da on može da ekonomiše energijom?
G.Kasparov: On ima mnogo dobrih poteza. Anand- nije čovjek najboljih poteza, on ne ulaže toliko energije u svaki potez. Kramnik je sličniji Botvinikovoj školi, možda Aljehinovoj…s tim što ima više stila Karpova. Ali u isto vrijeme koncentracija na igru mu je maksimalna. A to znači velika potrošnja energije. Zato mu je teško. On čitavo vrijeme traži najbolji potez…Anand može da igra dugo neke izjednačene pozicije. Kramnik uvijek traži najbolji potez…
E.Surov: Posebno poslednjih nekoliko godina on ima takav pristup.
G.Kasparov: Da, a za to je potrebna ogromna energija! A sad rezultat nije isti, i njegova reakcija nije ista. Pokušava da igra šah koji troši mnogo energije. Ali, zato će ove godine Anand imati pedeset godina, a i dalje nastavlja da igra.
Klara Šagenovna: Kao i Smislov.
G.Kasparov: Kao što je Vasilij Vasiljevič govorio: “Ja ću odigrati četrdeset dobrih poteza. Ako moj protivnik odigra četrdeset dobrih poteza, biće nerješeno.” Filozofija Vasilija Vasiljeviča: nije potrebno igrati najbolje poteze- dovoljno je igrati dobre poteze!
Klara Šagenovna: Kada je Smislov igrao meč sa Garikom, Garik je imao 21 godinu, a njemu je bilo 63. I on je govorio: “Ja sam tri puta stariji od mog protivnika!” A Smislov je tokom turnira, 24 marta, imao rođendan.
E.Surov: Sada je ovo nemoguće i zamisliti.
G.Kasparov: Ovo nam još jednom pokazuje kako se promjenio ritam života. Dakle: najmlađi velemajstor – dvanaest godina, tri mjeseca, petnaest dana, dvadeset časova. Uskoro će se tako računati. Broj velemajstora se brzo povećava. Zato što ima mnogo više mogućnosti. S obzirom da je objektivna snaga današnjih dvanestogodišnjih velemajstora… Ne znam. Teško mi je da uporedim sa nama te dvanaestogodišnjake, ali…Samo treba shvatiti mjesto u hijerarhiji. Dozvolite, Fischer je sa petnaest godina igrao na turniru kandidata. Razumjete li? Išao je na turnir kandidata. I zaista se kvalifikovao sa međuzonskog turnira, a ne po koeficijentu ili po kvoti.
E.Surov: Ako nema direktne analogije (danas je sistem kvalifikacija sasvim drugi), šta je moguće da se uradi. Ako uzmete na primjer Artemieva ili nekog drugog.
G.Kasparov: Da, smiješno. Koji je broj sada Artemiev na svjetskoj rejting listi? Sa dvadeset i jednu godinu? Ja sam igrao meč sa Karpovom kada sam imao 21 godineu.
E.Surov: Pa dobro, ako ne uzmemo kao primjer Artemieva, ali uzmimo na primjer nekog Indijca od trinaest godina.
G.Kasparov: Budući da je rejting prilično uslovna stvar (mi shvatamo da je, uzimajući u obzir inflaciju rejtinga njih teško porediti) potrebno je gledati mjesto na svjetskoj rejting listi. Koje mjesto čovjek uzima u nekom uzrastu na svjetskoj listi. Ili objektivno, ili u krajnjoj mjeri subjektivno. Fischer je sa petnaest godina išao na turnir kandidata. Ja sam sa petnaest godina igrao na Višoj ligi šampionata SSSR-a. Teško je sada reći, ali mislim da sam bio među 100 najboljih, sigurno. Čak i više, ja sam se održao u Višoj ligi, zauzimao sam mjesto u sredini.
Klara Šagenovna: Deveto mjesto.
G.Kasparov: I sada, kao i ranije ne vidi se ko bi stvarno mogao da bude konkurencija Carlsenu. Na turniru kandidata nema favorite. Usput rečeno, čini mi se da ponovo može da pobjedi Caruana.
ESurov: Sada se sve više govori da treba u meč za svjetskog šampiona vratiti pravilo “nerješeno u korist svjetskog šampiona”. I da se ne igra nikakav rapid ili blic.
Klara Šagenovna: Ali ranije se igralo 24 partije. Posle toga, naravno, već je nemoguće igrati. Provjera ko je jači, bila je temeljitija. A u kompjuterskom vijeku u meču od 12 partija odigrati nerješeno- to svi mogu.
G.Kasparov: Mislim da u uslovima kada su rapid i blic postali uobičajeni dio šaha…Pucaju se penali.
E.Surov: Nema u tome ništa loše?
G.Kasparov: Da li se pucaju penali u fudbalu? Ko će mi objasniti razliku izmešu penala i rapida?
E.Surov: Da je u vaše vrijeme, u osamdesetim godinama, bilo doneseno takvo rješenje, kako bi vi reagovali?
G.Kasparov: Tada je bilo sve drugačije! Vremenska kontrola je bila drugačija. Kada smo prvi put čuli za ideju da se odustane od kontrole 2,5 sata i igra se za 2 sata 40 poteza, to je bila prava revolucija. Bilo je prekinutih partija…Ja sam igrao sa Karpovom po tri partije nedjeljno, bilo je i timeout-a. Ritam života je bio sasvim drugačiji!
Klara Šagenovna: Tri mjeseca je trajao meč!
G.Kasparov: Da, 72 dana
Klara Šagenovna: Dodajte vrijeme za pripremu, za aklimatizaciju.
G.Kasparov: Potpuno različiti uslovi, pod kojima su ljudi igrali, drugačiji je bio nivo pripreme, nije bilo kompjutera, naravno. Sam proces šahovskog života se odvijao sporije, u skladu sa opštim ritmom života. Dakle ako se danas polkušamo da se pozovemo na iskustva meča Aljehin –Kapablanka ili čak Karpov –Kasparov, znači jednostavno ignorisati činjenicu da mi živimo u 21 vijeku.
(ovo je samo dio intervjua sa Kasparovom čiji je dio objavljen u prethodnim nastavcima, a čitav pročitajte na http://chess-news.ru/node/25820 )