„Knez Miškin šahovskog carstva“
O životu i stvaralaštvu majstora Seleznjeva
VLADIMIR NEJŠTADT, VLADIMIR PAK
Donjeck 2007
Dio II
Ponovo u Moskvi
Umjesto Rusije — SSSR
Povratak (nastavak)
Uveče, u prijateljskom razgovoru sa domaćinima, ispostavilo se da GPU često primjenjuje metod zasjeda po stanovima i da se to smatra veoma efikasnim načinom hvatanja „neprijatelja naroda“. A šta je sa građanskim pravima zadržanih, potpuno nedužnih ljudi, uključujući i maloljetnike? Čitaoci, nemojte se smijati! Interesovanje za kršenje tih prava nikome od vlasti nije ni padalo na pamet.
Naš Bogoljubčenko (kako su ga često zvali zbog ukrajinskog porijekla) samo se počešao po potiljku i vjerovatno pomislio: „Kod nas u Njemačkoj za takve policijske mjere nikad nisam čuo!“ Ali sve što je ovdje opisano o djelovanju GPU-a bile su tek „cvjetići“, „bobice“ su tek dolazile.
Iste večeri, za utjehu, Aleksej Sergejevič Seleznjev uljepšao nam je sluh svojom divnom muzikom. Sin bogatih moskovskih trgovaca, dobio je odlično obrazovanje, govorio je sve evropske jezike i bio vrhunski pijanista. Po svom blagom karakteru ovaj neoženjeni čovjek, koji je ostao samac do smrti, veoma je podsjećao na kneza Miškina iz Dostojevskog „Idiota“, pri čemu je, kao i knez Miškin, bio veoma inteligentan čovjek. Šahisti širom svijeta poznaju Seleznjeva po studijama, od kojih su neke zadivljujuće genijalne.
Prvenstvo SSSR-a je proteklo u znaku očigledne nadmoći Jefima Bogoljubova. Osjećalo se da mu je boravak na Zapadu očigledno koristio. Mogao je godinama mirno da trenira i igra u prestižnim turnirima, nije oskudijevao niti gladovao, susretao se s najboljim šahistima svijeta, dok su u Rusiji prošli događaji ratova i revolucija, strašnih potresa i lišavanja, te dugog i teškog oporavka.
A najjačim šahistom zemlje tada se smatrao Petar Romanovski. Nezadovoljan svojim nastupom na turniru, izazvao je Bogoljubova na meč „za titulu prvaka SSSR-a“. Ishod je bio više nego ubjedljiv: Bogoljubov je pobijedio rezultatom 7,5 : 4,5.
Sam novi prvak zemlje skromno i ozbiljno je ocjenjivao svoju igru:
„Težim produbljivanju, usavršavanju igre u cjelini. Tokom čitave partije nastojim da u svaki potez unesem što više sadržaja, da ga povežem sa što većim brojem ciljeva koji logično proizlaze iz date pozicije, i, pošto se svakim potezom uzimaju u obzir što je moguće skrivenije osobine svake pozicije, čitava igra postaje intenzivnija.“
Seleznjev je na prvenstvu SSSR-a nastupio, može se reći, ispod svojih mogućnosti. Ipak, za njim je i dalje stajao trag slave kao četvrtoplasiranog na jakom turniru u Moravskoj Ostravi (1923) i petoplasiranog u Meranu (1924). Niz partija odigrao je na slabijem nivou, iako je, naravno, imao i nekoliko sjajnih pobjeda.
Meč za titulu prvaka SSSR-a 1924. godine
Aleksej Sergejevič Seleznjev se postepeno, kao da iznova, prilagođavao Moskvi. Od rodbine mu je ovdje ostao mlađi brat Dmitrij, koji je radio na željeznici. Roditelji su napustili prijestonicu još tokom godina građanskog rata. Naravno, bilo je i starih poznanika — iz ranijeg, predratnog života, iz moskovskog šahovskog kruga.
Ubrzo se pokazalo da, osim šaha, Seleznjeva ništa ne interesuje. Nije mogao i nije želio da radi ni kao pravnik, ni kao nastavnik, ni kao državni službenik. Dugotrajna odvojenost od ruskih realnosti, teško prihvatanje novih zakonskih normi, morala i društvenih odnosa — sve se to odražavalo.
Šta onda da radi? Rukovodstvo Svesavezne šahovske sekcije pri VSFK odlučilo je da pomogne maestru. Zaposlili su ga kao šahovskog instruktora. Najprije je Seleznjev vodio šahovske časove u Domu štampe. Poznati sovjetski pisac i novinar, laureat Državne nagrade SSSR-a V. A. Safronov, prisjećao se da se 1924. godine, kada je upisao Više književne kurseve, prijavio i u šahovski kružok Doma štampe, gdje je časove vodio maestro A. Seleznjev.
Iskusni učitelj je zadivljivao svojim znanjem i inteligencijom. Svoj govor je često ispreplitao dosjetkama i šalama. Na primjer, nikada nije izgovarao riječ „mat“, već je nježno govorio: „carev matores“, kao „carevski mat“.
Kao instruktor Svesavezne šahovske sekcije, Seleznjev je često i mnogo putovao po zemlji držeći predavanja i simultanke.
(Nastaviće se)