Velemajstor Saša Martinović: Šah kao izvannastavna aktivnost u osnovnim školama (15.nastavak)

ŠAH KAO IZVANNASTAVNA AKTIVNOST U OSNOVNIM ŠKOLAMA


Diplomski rad
Saša Martinović
Zagreb, 2018.

H5 Šahovski voditelji većinom ne koriste računalne softvere u šahovskoj nastavi.

Slika 15. Grafički prikaz učestalosti korištenja šahovskih softvera u nastavi šaha

Moderna tehnologija može se koristiti kao pomoć u sve više područja pa tako ni šah nije izuzetak. Ipak, radi se o igri koja se savršeno može učiti i bez računala pa je pretpostavka da većina šahovskih voditelja ne koristi računalo u nastavi. Rezultati ankete pokazuju da samo sedam šahovskih voditelja koristi neki računalni softver u nastavi (vidi sliku 15)pa se stoga hipoteza H5 prihvaća.

Na pitanje koje softvere koriste u šahovskoj nastavi, dvoje voditelja je odgovorilo Fritz, dvoje koristi nastavnu platformu Kasparova, a po jedanput su odgovori glasili Chessmaster 10, Arena Free i alati na web stranici http://www.chess.com.

H6 U većini škola šah kao izvannastavnu aktivnost odabere barem 20 učenika godišnje.

Slika 16. Grafički prikaz broja upisanih učenika na šah kao izvannastavnu aktivnost

Pretpostavka da godišnje preko 20 učenika godišnje upiše ovu izvannastavnu aktivnost je nastala zbog elementa zabave koji šah sadrži i kojim privlači igrače. Slika 16 pokazuje da šah u 40 % škola pohađa više od 20 učenika godišnje, a u većini škola bude upisano između 10 i 19 učenika pa se stoga hipoteza H6

H7 Na šah se značajno više upisuju dječaci, nego djevojčice.

Slika 17. Grafički prikaz omjera djevojčica i dječaka upisanih na šah
Hipoteza H7 nastala je iz istog razloga kao i hipoteza H1, a to je da je šah popularniji među muškom populacijom. To pokazuje i slika 17, iz koje je vidljivo da niti jedna škola nije navela da su kod njih djevojčice češće upisane na šah. Tek nešto manje od jedne četvrtine škola navodi da je omjer upisanih po spolu približno jednak, a u ostatku škola je upisano više dječaka nego djevojčica. Ti podaci potvrđuju hipotezu H7.

H8 Postoje škole u kojima zbog ograničenih kapaciteta nije moguće da svi zainteresirani učenici upišu šah kao izvannastavnu aktivnost.

Slika 20. Grafički prikaz br. učenika koji su u šk. god. 2017/18. bili odbijeni pri upisu na šah.

Iako šah ne zahtijeva kompleksne uvjete za održavanje, pretpostavka je bila da je u nekim školama toliki interes za šah da jednostavno nema mjesta za sve učenika. Na slici 18 je vidljivo da je posebna opasnost za takav slučaj u 12 % škola gdje je limit učenika koji se godišnje prima na šah ispod 20. Slika 19 potvrđuje statistiku prema kojoj je četiri škole doista imalo slučaj da je zbog ispunjenja maksimalne kvote moralo odbijati učenike pri upisu na šah, dok slika 20 grafički prikazuje podatak da je i ove školske godine dvije škole moralo odbiti upis učenika na šah. Posebno je žalostan slučaj jedne škole gdje je ove godine čak preko 10 zainteresiranih učenika moralo biti odbijeno jer za njih nije bilo mjesta. Imajući u vidu navedene podatke, hipoteza H8 se prihvaća.

H9 Na šah kao izvannastavnu aktivnost se više upisuju učenici razredne nastave.

Slika 21. Grafički prikaz dobi učenika koji upisuju šah kao izvannastavnu aktivnost

Iako je šah igra koja je jednako popularna među svim dobnim skupinama, pretpostavka je da će u školi za nju već interes pokazivati učenici mlađe dobi. Mogući razlog tome je što učenici predmetne nastave pomalo ulaze u doba puberteta, a uz šah se nažalost veže stereotip da nije „cool“ kao neki drugi sportovi pa to mnoge učenike od njega odbija.

Slika 21 prikazuje da u oko tri četvrtine škola, šah više pohađaju učenici razredne nastave i sukladno tome, hipoteza H9 se prihvaća.

H10 Većina šahovskih voditelja vjeruje da je bavljenje šahom korisno za učenike i u drugim područjima života.

U teorijskom dijelu ovog rada prikazane su prednosti koje bavljenje šahom može pružiti učenicima u svakodnevnom životu. Na osnovu toga je postavljena i ova hipoteza. Od svih sudionika, svi osim jednoga smatraju da šah koristi učenicima i u drugim sferama života (vidi sliku 22). Također, 72 %, odnosno 18 voditelja, smatra i da učenici koji se u njihovim školama bave šahom, postižu u prosjeku bolje ocjene od učenika koji ne dolaze na šah (vidi sliku 23). Temeljem tih podataka, može se potvrditi hipoteza H10.

H11 Većina voditelja šaha kao izvannastavne aktivnosti nije imalo prilike za stručno usavršavanje.

Slika 24 pokazuje da se 64%, odnosno 16 šahovskih voditelja u životu nije srelo ni sa kakvim oblikom stručnog šahovskog usavršavanja, a slika 25 da bi se skoro svi, osim troje ispitanih, željelo dodatno šahovski usavršavati. Unatoč tim podacima, oko tri četvrtine šahovskih voditelja se smatra dovoljno kompetentnim za obavljanje tog posla (vidi sliku 26). Može se ustvrditi da je to neki oblik paradoksa, no s druge strane, bilo bi neobično da se sudionici istraživanja u većem broju izjašnjavaju kao nekompetentni za posao koji rade. Sve u svemu, šahovski voditelji jesu većinom izjavili da se nisu šahovski usavršavali te da bi željeli imati više prilika za stručno usavršavanje pa se hipoteza H11 prihvaća.

-Nastaviće se-