ŠAH KAO IZVANNASTAVNA AKTIVNOST U OSNOVNIM ŠKOLAMA
Diplomski rad
Saša Martinović
Zagreb, 2018.
6.4. Uzorak
Vrsta uzorka u ovom istraživanju je hotimična te je u načinu provođenja istraživanja detaljno objašnjeno kako je uzorak odabran. Nakon kontaktiranja škola i analiziranja njihove pedagoške dokumentacije, ustanovilo se da od 108 redovnih zagrebačkih osnovnih škola, šah kao izvannastavnu aktivnost provodi njih 32. Te škole čine uzorak kvantitativnog dijela ovog istraživanja. Koristeći terminologiju Cohena i sur. (2007) može se reći da je uzorak neslučajan, odnosno ciljno odabran, budući da ga čine samo škole koje organiziraju šah kao izvannastavnu aktivnost. Popis tih škola prikazan je na tablici 2.
Tablica 2 Zagrebačke redovne osnovne škole koje organiziraju šah kao izvannastavnu aktivnost

Korisno je napomenuti da se i u mnogim drugim zagrebačkim školama organizira šahovska nastava, ali kao oblik izvanškolske aktivnosti. Tijekom istraživanja sam shvatio da mnogi, pa čak i neki zaposlenici škola, ne razlikuju termine „izvannastavna aktivnost“ i „izvanškolska aktivnost“. Do nerazlikovanja dolazi zbog krivog shvaćanja da aktivnost koja se odvija unutar prostora škole, ne može biti izvanškolska. No, to nije točno. Termin „izvanškolska“ ne odnosi se na prostor gdje se aktivnost odvija, nego na organizaciju i realizaciju aktivnosti, koja u tim slučajevima nije u domeni škole. Tablica 3 prikazuje glavne razlike izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti koje sam uočio kad je u pitanju šah u školama.
Tablica 3 Glavne razlike izvannastavne i izvanškolske aktivnosti

Kako sam tijekom istraživanja kontaktirao mnoštvo škola i šahovskih voditelja, evidentirao sam da se u barem još 25 zagrebačkih osnovnih škola šah provodi i kao izvanškolska aktivnost. Vjerojatno je taj broj i veći, budući da sam do njega došao „usputnim“ informiranjem, no navodim ga jer će možda u budućnosti potaknuti druge istraživače teme „šaha u školama“ da se bave ovim pitanjem. U svakom slučaju, naglašavam da su škole u kojima se šah provodi samo kao izvanškolska aktivnost, izuzete iz ovog istraživanja te šahovski voditelji ove vrste aktivnosti, nisu činili uzorak.
Konačni uzorak od 32 škole vrijedio je za kvantitativi dio istraživanja, a za kvalitativni dio istraživanja, od 32 škola, odabrano je sedam voditelja šahovskih aktivnosti, koji su pristali odgovarati na pitanja kroz polustrukturirani intervju. Tablica 4 prikazuje o kojim sudionicima je riječ, a poredani su kronološki na način da je sudionik 1 prvi intervjuiran, a sudionik 7 posljednji. Prema Cohenu i sur. (2007) ovdje također govorimo o neslučajnom uzorku, ali je ovaj put riječ o odabiru prigodnog uzorka jer su izabrani sudionici do kojih se najlakše moglo doći. Naime, intervjui su se odvijali ili „uživo“ ili telefonskim putem, a takvu vrstu kontakta sa sudionicima nije uvijek moguće uspostaviti.
Tablica 4 Uzorak sudionika istraživanja za provođenje intervjua

6.5. Postupci i instrumenti
Od postupaka koji su se koristili u istraživanju treba izdvojiti: 1. rad na pedagoškoj dokumentaciji, odnosno školskim dokumentima svake škole (Plan i program rada škole i Školski kurikulum za šk. godinu 2017/2018) 2. elektroničko ili telefonsko kontaktiranje škola 3. anketiranje voditelja šahovskih aktivnosti 4. intervjuiranje sudionika istraživanja.
Kao instrumenti su se koristili 1. kontrolna lista 2. samostalno izrađeni anketni upitnik u tekstualnom obliku (prilog 1) te u prilagođenoj elektroničkoj verziji kao google obrazac 3. tablica s kodovima (prilog 2).
6.6. Način obrade podataka
Nakon što su ispunjeni anketni upitnici, isti su se obradili primjerenim statističkim metodama kvantitativne analize. Pitanja u anketnom upitniku su postavljena tako da pouzdano pružaju odgovore koji će pomoći prihvatiti ili odbaciti ranije postavljene hipoteze. Kako su se podaci uglavnom prikupljali elektroničkim ispunjavanjem ankete u google obrascu, u obradi će pomoći isti alat, koji ima i opciju da automatski obrađuje dobivene podatke. Iz tog razloga sam i podatke par anketnih obrazaca koji nisu ispunjeni elektroničkim putem, naknadno vlastoručno ispunio u google obrascu, koji je
na osnovu toga izradio potrebnu statistiku. Za prikaz te statistike u ovom radu, koristio se program Microsoft Office Excel.
Za drugi dio istraživanja koji se temelji na intervjuu, za obradu podataka koristila se kvalitativna metoda analize okvira (engl. framework analysis). Za provođenje ove fleksibilne i sistematske metode obrade kvalitativnih podataka poštivale su se preporuke Galea i sur. (2013), ali su koraci analize prilagođeni kontekstu ovog istraživanja. Npr. spomenuti autori kao važan korak navode definiranje tematskih okvira, ali budući da se radi o kraćem intervjuu s raznolikom pitanjima, svako pitanje predstavljat će jednu tematu, kroz koju će biti interpretirani podaci. Osim toga, za pregledniji i sažetiji prikaz podataka, obavljeno je i kodiranje koje je vidljivo u tablici s kodovima (prilog 2).
6.7.Analiza i interpretacija dobivenih rezultata
6.7.1. Kvantitativni dio istraživanja
Prije predstavljanja rezultata dobivenih anketiranjem šahovskih voditelja, treba istaknuti da nisu svi ispunili anketni upitnik, odnosno od 32 mogućih, anketu je ispunilo 25 šahovskih voditelja, tj. 78 %. Budući da je u društvenim istraživanjima prosječni odaziv na ispunjavanje anketnih upitnika oko 75 % (Cohen i sur., 2007),ovaj podatak se može smatrati očekivanim. Slijedi prikaz rezultata usklađen prema zadanim hipotezama.
H1 Voditelji šahovske aktivnosti većinom su muškog spola.

Slika 7. Grafički prikaz omjera muških i ženskih šahovskih voditelja
Hipoteza je postavljena jer se šah općenito češće igra među muškom populacijom pa je bilo za pretpostaviti da će se to preslikati i na šahovske voditelje. S obzirom na to da su
samo četiri šahovske voditeljice ispunile anketni upitnik, dobili su se rezultati prikazani na slici 7 i na temelju toga se hipoteza H1 može prihvatiti.
H2 Šah kao izvannastavnu aktivnost u školama najčešće vode stalni zaposlenici škole.

Slika 8. Grafički prikaz omjera stalnih zaposlenika i vanjskih suradnika koji vode šah
Školama je za vođenje šaha kao izvannastavne aktivnosti jednostavnije angažirati svoje stalne zaposlenike i to je razlog postavljanja ove hipoteze. Dvadeset ispunjenih anketnih obrazaca od stalnih zaposlenika škole i samo pet od vanjskih suradnika, pružaju grafički prikaz vidljiv na slici 8. Shodno tome, prihvaća se hipoteza H2.
H3 Voditelji šaha kao izvannastavne aktivnosti većinom nemaju šahovsku titulu.

Slika 9. Grafički prikaz raspodjele šahovskih voditelja prema tituli/kategoriji
Budući da su šahovski voditelji u školama uglavnom stalni zaposlenici, bilo je za pretpostaviti da se većina ne bavi aktivno šahom i da stoga nemaju šahovsku titulu ili kategoriju. Od 25 ispitanih, 13 ih se tako i izjasnilo te kao što i slika 9 pokazuje, većina nisu aktivni šahisti. Zato se hipoteza H3 potvrđuje, iako je bilo vrlo blizu da bude odbačena, s obzirom da je iz grafa vidljivo da su i mnogi zaposlenici škole šahisti s kategorijom ili titulom.
H4 Postoje razlike među školama po pitanju tehničke opremljenosti za šah.

Slika 11. Grafički prikaz broja šahovskih satova koje posjeduje škola

Slika 12. Grafički prikaz broja demonstracijskih ploča koje posjeduje škola

Slika 14. Grafički prikaz zadovoljstva šahovskih voditelja s tehničkom opremljenošću škole
Već sam pogled na grafikone sa slika 10, 11, 12 i 13 pokazuje da se škole značajno razlikuju po broju rekvizita potrebnih za izvođenje šahovske nastave. Radikalni primjeri su jedna škola koja nema niti jedan šah, već se šahovska nastava izvodi isključivo preko računala i jedna škola koja posjeduje čak 60 šahova. Po pitanju šahovskih satova, čak pet ih nema niti jedan, dok ni kod ostalih škola nema nikakvih pravila koja određuju koliko ih škola posjeduje. Demonstracijskih ploča niti jedna škola nema više od jedne, a približno je ravnopravan omjer škola koje imaju jednu i onih koje nemaju nijednu takvu ploču. Broj šahovske literature koje posjeduju škole je isto vrlo raznolik. Također, slika 14 prikazuje kako se šahovski voditelji razlikuju po zadovoljstvu s tehničkom opremom te ih je 15 zadovoljno sa šahovskom opremljenošću škole, a 10 nije. Iz svega navedenoga, jasno je da se hipoteza H4 može prihvatiti.
————–
-Nastaviće se-