Istorija, psihologija, tehnike, šampioni, svjetski rekordi i važni mečevi
Eliot Hearst i John Knott

Dio I
Istorija šaha naslijepo
(5.nastavak)
Kasnije je Philidor priređivao partije naslijepo (vezanih očiju) u Berlinu i Londonu, iako je sebe prvenstveno smatrao muzičarem. Prvi put je odigrao tri simultane partije u Berlinu oko 1750. godine, pobijedivši u sve tri, a prema nekim izvorima ponovio je taj podvig više puta u Berlinu. U Londonu je, tokom demonstracije u šahovskom klubu Parsloe, Philidor igrao dvije naslijepo partije protiv jakih protivnika, grofa Hansa Brihla i dr. Tomasa Boudlera. Prvu partiju je remizirao, dok je drugu izgubio, a događaj je u izuzetno hvaljenom tonu opisan u listu Morning Post 28. maja 1782:
„Poznati gospodin Philidor, čija je neusporediva vještina u šahu već dugo prepoznata, pozvao je članove šahovskog kluba i ljubitelje te zahtjevne zabave da prisustvuju prošle subote spektaklu najrjeđeg tipa, koji je prikazivao zadivljujuću sposobnost ljudskog uma, sposobnost koja je trenutno, izgleda, jedinstvena za njega… Sama ideja o intelektualnom naporu kroz koji prolazi um gospodina Philidora izazvala je bolnu saosjećajnost kod gledalaca, što je bilo nepotrebno, jer je rijetko pravio pauzu dužu od pola minute i nije djelovao kao da trpi mentalni umor… Kada se uzme u obzir suštinska težina igre, kao i velika vještina njegovih protivnika, koji su, naravno, partije vodili s najdelikatnijim komplikacijama, taj podvig djeluje apsolutno nevjerovatno i zaslužuje da bude zabilježen kao dokaz, u isti mah zanimljiv i zadivljujući, o moći ljudske inteligencije.“

Philidor igra naslijepo u Parsloeovom šahovskom klubu u Londonu tokom 1780-ih
(izvor: Edward Winter).
Takođe, list The World, koji je, prema riječima kasnijeg engleskog šahovskog majstora C.H.O’D. Aleksandera, kombinovao „neznanje i novinarsko preuveličavanje u jednakim proporcijama,“ započeo je svoj izvještaj, također 28. maja, riječima:
„Ovaj kratki članak nije samo zapis o sportu i modi: on je fenomen u istoriji čovjeka i treba ga sačuvati među najboljim primjerima ljudskog pamćenja dok pamćenje više ne bude postojalo. Sposobnost da se u mislima zadrži kompletan raspored dvaju šahovskih tabli bez viđenja ijedne, s mnoštvom mogućih promjena u pozicijama trideset i dvije figure na svakoj tabli… [je] čudo takvih razmjera da se ne može vjerovati, možda čak ne bi bilo ni vjerovatno, bez višestrukog svjedočenja o toj činjenici.“
Philidor je dobio ovakve pohvale iako je iz dvije partije ostvario samo pola poena. Iste godine, Didero mu je napisao dobro poznato pismo, upozoravajući ga na ludost takvih poduhvata, posebno u nedostatku ikakve finansijske nagrade:
„Lakše bih ti oprostio te opasne eksperimente kad bi ulog bio dovoljno visok da dobiješ pet ili šest stotina gvineja. Ali rizikovati svoj talent i razum bez razloga je jednostavno neshvatljivo. Osim toga, o ovome sam razgovarao s gospodinom Legalom.“
Philidorov odgovor je glasio: „Kada sam bio mlad, odlučio sam da odigram jednu jedinu šahovsku partiju bez gledanja u tablu, i na kraju te partije bio sam toliko mentalno iscrpljen da je to bilo prvi i posljednji put u mom životu. Ludo je riskirati ludilo iz taštine.”
Didero nastavlja: „Kada izgubiš svoju sposobnost, hoće li ti Englezi priteći u pomoć i zbrinuti tvoju porodicu? Nemoj misliti, gospodine, da ono što ti se još nije desilo nikada neće ni dogoditi. Poslušaj moj savjet, piši nam još mnogo dobre muzike, piši je godinama koje dolaze, i ne izlaži se više mogućnosti da postaneš predmet poruge, stanje u kojem se mnogi rađaju. Na kraju će reći o tebi: ‘Eto, taj Filidor, više nije niko i ništa, izgubio je sav razum gurajući male drvene figurice po šahovskoj tabli.’”
Naravno, Philidor nije obraćao pažnju na Diderotov savjet. Njegov naredni nastup, na kojem je postigao bolji rezultat protiv ista dva igrača i pritom igrao treću partiju protiv Fransisa Mazeresa, zabilježen je u londonskoj štampi 9. maja 1783. Ovo je, po svemu sudeći, bio prvi put da je Philidor u Engleskoj igrao tri simultane partije bez gledanja na tablu:
„Juče je u Šahovskom klubu u ulici St. James gospodin Philidor izveo jedno od onih izvanrednih prikazivanja zbog kojih je stekao toliku slavu. Istovremeno je igrao tri različite partije bez da je gledao bilo koju od tabli. Njegovi protivnici su bili grof Bril i gospodin Boudler (dva najbolja igrača u Londonu) te gospodin Mazeres. Savladao je grofa Brila za sat i dvadeset minuta, a gospodina Mazeresa za dva sata; gospodin Boudler je uspio završiti partiju remijem za sat i tri četvrtine. Onima koji razumiju šah, ovaj napor gospodina Filidora mora izgledati kao jedno od najvećih dostignuća kojem je ljudsko pamćenje sposobno. Prošao je kroz sve s nevjerovatnom preciznošću, često ispravljajući greške onih koji su imali tablu ispred sebe.”
Podsjećajući na detalj iz nekih naših izvještaja o događajima odigranim vijekovima ranije, pominje se njegovo ispravljanje grešaka u potezima svojih vidljivih protivnika. S obzirom na to da su protivnici bili među najjačima u Engleskoj, te greške vjerovatno nisu proizašle iz pokušaja pravljenja nelegalnih poteza niti iz grubih grešaka, već su vjerovatno nastale tokom prenosa poteza Philidoru ili zbog nepravilnog postavljanja figura čiji su prethodni potezi ispravno preneseni.
(Nastaviće se)