Tinejdžer Gukeš izazivač Lirena za titulu

Igre oko šahovskog prijestola: Nadmudrivanje Kine i Indije na 64 polja

U noći između nedjelje i ponedjeljka završen je Turnir kandidata, na kojem je senzacionalno trijumfovao maloljetni Indijac Domaradžu Gukeš, stičući time pravo da u drugoj polovini 2024. izazove Kineza Dinga Lirena za titulu. Istorija je višeslojno ispisana: dobili smo najmlađeg izazivača ikad, sa šansom da postane i najmlađi šahovski šampion, a prvi put od 1886. Evropa neće imati predstavnika u finalnom meču.

Po mišljenju šahovskih velemajstora, ali i po kvotama kladionica, favoriti su bili Fabijano Karuana, Jan Nepomnjaši i Hikaru Nakamura, iz drugog plana mogao je da zablista misteriozni Alireza Firuzja. Na kraju pobijedio je tinejdžer koji je zrelošću, staloženošću i nadasve umijećem daleko ispred svog uzrasta pokazao da je budućnost nastupila hic et nunc.

U posljednjoj rundi parovi su bili “kao nacrtani”: Nakamura-Gukeš i Karuana-Nepomnjaši, gdje su američki igrači nastupali sa bijelim figurama. Četvorica učesnika sa izgledima da osvoje turnir, na kraju dva remija. Nakamura gotovo da nije ni imao mogućnost da se bori za pobjedu (dvaput odbio ponudu za remi prije pristanka), dok je u znatno uzbudljivijoj drugoj partiji, u duelu dvojice prethodnih vicešampiona (iz 2018, 2021. i 2023. godine) koja je završena nakon 109 poteza, Karuana propustio nekoliko odličnih prilika da savlada žilavog Nepomnjašija i izbori makar razigravanje protiv Gukeša.

Gukeš je osvojio 9 od mogućih 14 bodova, poražen je samo jednom od Firuzje (kom se revanširao u drugom dijelu) i imao je pola boda više od trojice najbližih pratilaca.

Ukoliko izađe kao pobjednik iz mentalnog rata protiv Lirena postaće najmlađi šampion u istoriji. Gari Kasparov aktuelni je rekorder, titulu je osvojio protiv Anatolija Karpova kada je imao 22 godine.

Najjači kada je najpotrebnije

Naš reprezentativac i internacionalni majstor Aleksandar Tomić u komentaru za portal FOS Media priznao je da nije očekivao takav ishod na Turniru kandidata.

“Da budem iskren, iznenađen sam. Nijesam očekivao ovako zrelu i preciznu igru od najmlađeg učesnika turnira. Najčešće na ovakvim turnirima prevagnu iskustvo i rejting koji su bili apsolutno na strani Karuane, Nakamure i Nepomnjašija. Tu su naravno i drugi opasni kandidati: Firuzja, Pragnananda, Vidit itd. Međutim mladost, energija, znanje i entuzijazam u kombinaciji sa izuzetno jakim mentalnim sklopom daju, izgleda, najveće rezultate”, kazao je Tomić.

Čestitajući mladom Indijcu konstatovao je da je Gukeš pokazao i na ovom i na prethodnim turnirima da je najjači kada je najpotrebnije.

“Pričamo o 17-ogodišnjaku, kom je idol i najdraži sportista Novak Đoković i koji odmalena, prvenstveno uz podršku svog oca, a danas uz pomoć sponzora, kompanije WestBridge Capital, ulaže sve napore da bude prvak svijeta. Konkurencija je nikad jača, prisutni su širom planete čitavi štabovi, timovi raznih pretendenata, kompjuterske pripreme…”, nabraja naš sagovornik.

Foto: sahmatlista.wordpress.com

Gukeša očekuje meč za titulu prvaka sa Dingom Lirenom koji brani titulu osvojenu prošle godine protiv Rusa Nepomnjašija, usljed povlačenja sa trona petostrukog prvaka svijeta i broja jedan na FIDE listi, Norvežanina Magnusa Karlsena.

“Prednost dajem Dingu, iako je Gukeš pokazao da jako mlad može da igra na najvećem nivou i da njegovo vrijeme tek dolazi. Međutim, Ding je u meču sa Nepomnjašijem igrao daleko ispod svog najjačeg nivoa, a ipak je trijumfovao. U posljednjem periodu ima ogromne oscilacije u igri, igra jako malo turnira. U suštini favorit bi trebalo da bude Gukeš, ali vjerujem u to da ako Ding bude u svojoj najvećoj formi pred sami meč, da će odbraniti titulu”, prognozirao je Tomić predstojeći duel za svjetsku titulu.

O tačnosti podatka da Gukeš sa svojim timom ulaže sve napore i resurse da što prije postane svjetski prvak svjedoči to što je u dosadašnjoj karijeri po strani ostavio rapid i blic šah da bi se što više posvetio klasičnom, kao i da po savjetu trenera nije koristio pomoć superkompjutera sve dok nije premašio FIDE rejting 2.500, kako bi prirodnim putem razvio instinkte u igri.

“Nije čudo što Evropljani nijesu više najjači u šahu”

Ozbiljniji pokušaji da se organizuje takmičenje za svjetskog šampiona u šahu datiraju od sredine 19. vijeka. Vodeći igrači tog vremena bili su Pol Morfi, Adolf Andersen, Mihail Čigorin i Vilhelm Štajnic, koji je nakon pobjede nad Johanesom Zakertortom 1886. postao prvi oficijelni šampion.

Od tog meča do danas neevropski šampioni bili su Kapablanka, Fišer, Anand i Liren u ukupnom trajanju od petnaestak godina. Nikad prije se, međutim, nije dogodilo da makar jedan od finalista ne bude Evropljanin. Boris Geljfand tehnički ne ispunjava navedenu normu, s obzirom da je 2012. kada je izazvao Višvanatana Ananda nastupao pod zastavom Izraela, ali on je rođen u Sovjetskom Savezu, učio je šah unutar neprikosnovene sovjetske škole i nakon nastupa za Rusiju i Bjelorusiju tokom 1990-ih u četvrtoj deceniji života odlučio se za Izrael.

Znajući za veliko rivalstvo Kine i Indije, dvije najmnogoljudnije države na svijetu, dvije stare civilizacije koje su u intervalima postajale najmoćnija i najbogatija carstva svog vremena, nema sumnje da će meč Lirena i Gukeša poprimiti i geopolitičku dimenziju nadmetanja za primat u Aziji.

Evropa je oduvijek bila svjetski epicentar kulture, sporta, umjetnosti, nauke, ali uz određene razloge, naglašava Tomić. Tako napominje da su Evropljani bili osvajači, posebno Britanci, Francuzi, Španci i Portugalci.

“Britanija je do 1947. kontrolisala Indiju, Indija je bila njena najveća kolonija. Samim tim su sputavali njen razvoj. Danas su stvari značajno drugačije na geopolitičkom planu, tehnologija je svuda prisutna, nije čudo što Evropljani nijesu više najjači u šahu. Svi imamo podjednake šanse, međutim, Indija i Kina ulažu u šah velika sredstva, šah je dio kulture, stvar prestiža”, smatra Tomić.

Podsjetio je da je socijalistička Jugoslavija svojevremeno bila druga sila u šahu, iza Sovjetskog Saveza. Najveći šahovski as na ovim prostorima sigurno je bio Svetozar Gligorić, koji je decenijama bio u svjetskom vrhu i nekoliko puta ozbiljan kandidat za izazivača sovjetskih šampiona.

Gligorić, foto: ChessBase

Osim njega nezaobilazni su: Borislav Ivkov, Aleksandar Matanović, Dragoljub Velimirović, Milan Matulović, Ljubomir Ljubojević, Zdenko Kožul, naš najveći šahista Božidar Ivanović i brojni drugi velemajstori plemenite igre. Ne smiju biti zaboravljeni ni predratni velikani Borislav Kostić i Milan Vidmar.

Tomić smatra da su takvi rezultati i dometi u šahu postignuti, između ostalog, zahvaljujući podršci tadašnjeg predsjednika Josipa Broza Tita, komunističke partije, čitavoj ideji o Pokretu nesvrstanih, ali iznad svega želji da Jugoslavija igra važnu ulogu na geopolitičkom planu. Šah je posmatran kao intelektualna aktivnost, podstican je od državnog vrha, pa je u kontekstu Hladnog rata imao svoju ideološku komponentu.

“Nama to izgleda nije odgovaralo, izabrali smo neki drugi put, danas naše zemlje dovode strane igrače da brane boje naših država, da urušavaju naše tekovine i naš identitet. Sve to utiče na šah koji je u dobroj Jugoslaviji bio sport i disciplina za poštovanje. Danas ex Yu prostori imaju i dalje određeni broj igrača koji su konkurentni na evropskoj, ali ne i na svjetskoj sceni”, elaborirao je Tomić.

Karlsen bez sumnje najbolji svih vremena

Uprkos svjetskoj tituli, mnogi Lirena ne smatraju najboljim šahistom. On je dobio priliku da učestvuje u finalnom meču prošle godine zbog odustajanja Magnusa Karlsena, koji je suvereno držao titulu od 2013. i prve pobjede nad Anandom.

Tako je Nepomnjašiju kao pobjedniku na Turniru kandidata rival za titulu postao Liren, koji je samo spletom okolnosti došao na Turnir kandidata, nakon što je ruskom velemajstoru Sergeju Karjakinu oduzeto pravo da učestvuje zbog javne podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Na kraju je Liren zauzeo drugo mjesto i po tom osnovu izabran je za drugog finalistu. U finalu je više puta bio u zaostatku za Nepomnjašijem, da bi ga na kraju savladao u blic partijama.

Foto: Maria Emelianova/Chess.com

Karlsen godinama iskazuje nezadovoljstvo trenutnim pravilima po kojima se organizuje finalni meč, ali zanimljivo je što je kao jedan od zahtjeva za učešće naveo uslov da mu protivnik bude naturalizovani Francuz iranskog porijekla Alireza Firuzja, koji je na Turniru kandidata bio pretposljednji. Ni prije dvije godine nije bio mnogo uspješniji, pošto je završio na šestom mjestu od osam učesnika.

Za Tomića nema dileme – Karlsen je najveći u istoriji šaha, ispred Kasparova, Fišera, Karpova, Kapablanke, Botvinika…

“Magnus Karlsen je bez sumnje najbolji šahista svih vremena, pokazuje to već više od 10 godina, jednostavno je prejak. Pravi šah (šah na duže vremena) je zahtjevna disciplina, traži puno odricanja, energije, gdje i pored ogromne ljubavi nekada dođe do zasićenja”, navodi Tomić.

Magnus se po njegovom mišljenju dovoljno dokazivao.

“Šteta za šah jer publika bi dodatno uživala u majstorijama šahovskog ‘Mocarta’ i ‘Maradone’, ali poštujem njegovu odluku”, zaključio je za FOS Aleksandar Tomić.

https://tinyurl.com/yppj8e3h