JOHANNES ZUKERTORT
Johannes Hermann Zukertort rođen je 7.09.1842. u poljskom gradu Lublinu. Kasnije u životu, kandidat za svjetsku šahovsku krunu tvrdio je da je njegova majka barunica Krzyżanowska i da je njegov otac misionar Protestantske crkve. Tada je Poljska bila dio Ruskog carstva. Johannesov otac je imao problema zbog svoje religije i prvom se prilikom sa sinom preselio u Prusku.
Zukertort je diplomirao na akademiji u Breslau prije studija medicine na univerzitetu. Za vrijeme francusko-pruskog rata služio je kao vojni ljekar na frontu. Johannes nije samo pisao o svom aristokratskom porijeklu – on je takođe sticao znanje na četrnaest jezika koje je znao, bio vješt mačevalac, ekspert u vistu, vješt u fizičkoj borbi, imao je sedam rana i sedam medalja – uključujući Red Crvenog orla i Gvozdeni krst. Napisao je dvije šahovske knjige i uređivao šahovski časopis. Zukertortovi biografi složili su se da je maestro volio da pretjeruje i da je jedina provjerljiva tvrdnja bila posljednja – o knjigama i časopisu.
Zukertort je naučio da igra šah u Breslauu kad je imao 19.godina. Johannes je igrao gradski šampionat i gubio partiju za partijom što je povrijedilo ponos mladog šahiste. Uzeo je u ruke Bilgerov udžbenik i počeo se sam da vježba. Tri godine kasnije je bio jedan od najjačih igrača u Njemačkoj. Ali prava zasluga za to je Adolfa Anderssena – neokrunjenog šahovskog kralja i briljantnog gospodara napada. Postao je Zukertortov učitelj. Ubrzao je Johannes napredovao i dotjerao svoj stil igre. Kasnije su učitelj i učenik odigrali stotine neslužbenih i tri službene partije; Anderssen je pobjedio dvije, a Zukertort jednu.
Novi lider njemačkog šaha preselio se u Berlin, a zatim u London. 1878. Zukertort je postao državljanin Britanskog carstva. Njegov uspon u svjetsku šahovsku elitu nije bio sporiji od uspona na vrh njemačkog šaha: trijumfovao je u Parizu 1878. godine i dobio u dodatnom meču protiv Simona Winawera i pobjedio Samuela Rosenthala (11,5: 5,5) i Josepha Blackburnea (9,5: 4,5). 1883. Zukertort je pobjedio na super-turniru u Londonu sa 22 od 26 poena, a iza njega su ostali Wilhelm Steinitz, Mikhail Chigorin, Henry Bird, George Mackenzie, James Mason, Winawer, Blackburne i drugi jaki majstori. Prestigao je drugoplasiranog Steinitza za tri poena.
Ovaj je fijasko naštetio budućem svjetskom prvaku – Steinitz je 11 godina ranije samouvjereno pobijedio Zukertorta rezultatom 9: 3.
Wilhelm je pozvao Johannesa da igra u velikom meču koji će postati prvi svjetski šampionat. Na početku meča, koji se igrao 1886. godine u New Yorku, St Louisu i New Orleansu, Johann je poveo 4: 1, ali nakon toga je popustio i izgubio 5:10 uz pet remija. Njihovi savremenici napisali su da su Zukertort i Steinitz-ovo takmičenje vodili i izvan šahovske table: na ceremoniji otvaranja obojica su nazdravili „najvećem šahisti“, od kojih svaki mislio na sebe.
Istoričari primjećuju da su Zukertorta ubrzo zavladali zdravstveni problemi. Međutim, šahista koji je umalo postao svjetski šampion nije otišao u bolnicu, već je radije liječio sam sebe jer je bio ljekar. Ipak dvije godine kasnije, kada je vodio na drugom turniru, Zukertort je umro od iznenadne cerebralne hemoragije.
https://ruchess.ru/en/persons_of_day/johannes_zukertort/
Johannes Zukertort premašio rekord Paula Morphyja u vezi sa simultankom naslijepo, odigravši istovremeno 16 partija. Ovaj rekord ostao je do vremena Harryja Pillsburyja.
Objavio je proslavljeni udžbenik šaha sa Jean Dufresne-om. Zukertortovo ime nosi popularan sistem u igri Daminog pješaka.