Anatolij Karpov je postao gost (drugi put, posle 11 godina) programa “Pozner” na Prvom kanalu ruske TV.
U tekstu predstavljamo najzanimljivije, kako nam se čini, izvode i citate.
* * *

– Mislite li da je Fišer šahista broj jedan?
Karpov- Generalno, prema rezultatima, šahista broj jedan sam ja.
* * *
(Na pitanje da imenuje deset najboljih šahista u istoriji):
Karpov- Kasparov, Karpov, Fischer, Talj, Botvinik, Aljehin, Kapablanka … Carlsen, Anand … Desetog možemo lako naći.
* * *
-O antisemitizmu
Karpov- Antisemitizam [u sovjetsko vrijeme] je još uvek bio u Moskvi i Lenjingradu. Ali na Uralu – nije ga bilo.
* * *
– Ko je stajao iza odluke o prekidu utakmice 1984/1985?
Karpov- Aliev.
* * *

– Kakva je uloga Kirsana Iljumžinova kao predsjednika FIDE?
Karpov- Vezana je za probleme u šahu.
* * *
– 21. maja 1989. godine izabrani ste – postali ste narodni… poslanik
Karpov- Uzmite prvi sastav ulogu slobodnih izbora. Najbolji ljudi nacije su učestvovali na kongresima!
– Da li mislite da se i danas održavaju slobodni izbori u Državnoj Dumi?
Karpov- Danas je to još više partijski orijentisano. To ne znači da su slobodni kao nekada. Nekada je svako mogao da se pojavi i učestvuje na izborima. Sada može i svaka nezavisna osoba, ali …
… šanse nisu dovoljne, ograničenja su ozbiljna. I zatim su stranke ojačale svoj rad, a nije lako onome ko nije u partiji.
* * *
– Kako se odnosite prema Gorbačovu? Prema perestrojci?
Karpov- Sa Gorbačovom sam u veoma dobrim odnosima. Istina, oni su nastali već kad je on prestao da bude predsjednik. Oprezan sam prema njegovim političkim aktivnostima. Čini mi se da Mihail Sergeevič nije imao jasan plan i nije razumio kuda može da vodi zemlju. […] Niko ga nije podstakao da pogleda na Kinu.
* * *
– Da li ste protivnik perestrojke?
Karpov- Ne, ja sam Jakovljev protivnik. […] Gorbačov je bio u mraku – nije znao za probleme koje mi je Jakovljev stvorio.
– Kakve probleme ste imali?
Karpov- Veoma ozbiljne. Zar se ne sjećate tog vremena? 1985. godine. Čitave kampanje u štampi, na televiziji.
„Uopšte se toga ne sećam.
* * *
– Da li biste vratili Sovjetski Savez da možete?
Karpov- Da, mislim da bi se većina građana, ne računajući one na Baltiku, vratila se na Sovjetski Savez.
– Ne, ne pitam za većinu.
Karpov- I ja pripadam većini.
– Dakle, željeli biste da obnovite Sovjetski Savez?
Karpov- Shvatam da je to nemoguće. Ali mislim da je generalno sreća što nismo imali velike ratove. … Iako je problem Rusije i Ukrajine u svom čistom obliku posledica raspada SSSR-a.
– Znači, žalite zbog raspada SSSR-a?
Karpov- Da.
* * *
– Kako se odnosite prema Staljinu?

Karpov- Ne možemo a da ne računamo sa stvarnom situacijom i negiramo da su mnogi ljudi bili protiv i nisu samo zatvoreni, već su čak i streljani. To je zvjerstvo. Ali da uđemo u tu istorijsku situaciju … Recimo da je Sovjetski Savez bio u stanju da se odupre fašističkoj mašini koja je porobila praktično čitavu Evropu … Jedina zemlja koja je preživela. […] Do 1941. godine bilo je moguće stvoriti snažnu silu iz Rusije koja se suprotstavljala Hitleru. Ni ovo dostignuće ne možemo poreći. Ali jedno i drugo nikada nisam stavljao na ‘različite vage’. Cijenim činjenicu da je Staljin izgradio vrlo jaku državu, ali istovremeno razumijem probleme. Vjerovatno nije postojala nijedna porodica koja nije izgubila nekog od svojih članova.
– Vi ste odličan diplomata – vrlo pažljivo izražavate svoje stanovište. Ipak bih volio da čujem od vas: da li je Staljin više za vas sa znakom plus ili sa minusom? Ne može biti da uopšte nema znaka.
Karpov- Za mene je po dostignućima -plus.
* * *
– Rođeni ste dvije godine prije Staljinove smrti. Niste zapamtili to vrijeme, i hvala Bogu. Ali odrasli ste i vidjeli ste kako ljudi žive – kako je, kao prvo, bilo teško, a drugo, koliko je straha postojalo. Ne šta da kažem.
Karpov– Sjećam se straha. Čak i posle Staljinove smrti.
– A kako možete da poželite da to bude još jednom?Karpov – Ovo je tema za posebnu emisiju. Sada to neću moći sa vama da prodiskutujem.
Анатолий Карпов: „Для меня Сталин скорее со знаком плюс“ | chess-news.ru