IM Nikola Karaklajic je jedna od najsvestranijih sahovskih licnosti. U sahovskoj teoriji je izmedju ostalog poznat i po izucavanju i uspjesnoj igri „Beogradskog gambita“. IM Nikola Karaklajic je kolekcionar i veliki poznavalac sahovskih maraka. Tecno govori sest jezika…
Goran Tomic: Osvojili ste titulu sampiona Jugoslavije, i predvodili nasu reprezentaciju na tri Olimpijade. Da li mozete da uporedite stanje u nasem sahu u to vrijeme sa ovim danasnjim?
Nikola Karaklajic: Sigurno je da sam ponosan sto sam bio sampion Jugoslavije 1955 u Novom Sadu.
Ali isto tako sam ponosan sto sam bio clan tima koji je osvojio srebrnu medalju na Olimpijadi u Moskvi 1956. (Gligoric, Matanovic, Ivkov, Karaklajic). Kapiten Srecko Nedeljkovic. Kasnije sam i sam bio kapiten jugoslovenske reprezentacije
na Olimpijadi u Bugarskoj (Zlatni pjasci) 1962. kada smo opet osvojili srebrnu medalju.
(O tome sam sa vise detalja pisao u knjizi „Caskanja o sahu“), a onda selektor reprezentacije u periodu od 1978/84, te kapiten zenske B-reprezentacije na Olimpijadi u Novom Sadu 1990.
Bila su to „zlatna vremena“ za nas sah koja se ne mogu uporediti sa danasnjom situacijom.
G.T: Predvodili ste timove Singapura i Malte na nekoliko Olimpijada. Kako se gleda na sah u tim zemljama? Da li te „male“ drzave ulazu dovoljno u sah?
Nikola Karaklajic: Vise nego jugoslovenski bio sam singapurski kapiten! Nekada su organizatori olimpijada snosili troskove za 6 igraca i 1 kapitena pa je Sahovska federacija Singapura uvek mene prijavljivala kao kapitena. To se dogodilo u Lugano (1968), Siegen (1970), Skopje (1972), Nica (1974).
Nekoliko puta sam isao na Omladinska prvenstva sveta prateci njihove igrace kao sekundant.
Ostali su mi u lepom secanju – kao i ja njima! Izgleda neverovatno, ali posle vise od tri decenije jos uvek su me se secali pa su mi platili ucesce na prvenstvu sveta za veterane u Nemackoj 1996 kao i putne troskove za Kinu 1997.Bio je to vrlo jak GM turnir I -II Tivjakov i Alterman 8 poena iz 11 kola, III Pigusov 7,5 IV-VII Liang Jinrong, Van Wely, Atalik, Yakovich 7 te VIII-IX Karaklajic i Speelman po 6,5 ispred Oll Lambet, Peng Xiaomin, Zhang Zhong, Zhu Chen, Landa, Simonovic, Durao itd.
Jedan od pobednika turnira Alterman izgubio je protiv mene u prvom kolu. Sa Maltezanima sam bio kao kapiten na dve olimpijade Manila 1992 i Moskva l994.
Te godine sam oko tri meseca drzao nastavu saha u nekoliko skola i na univerzitetu, a takodje bio kapiten njihove omladinske reprezentacije na Decjoj olimpijadi.
G.T: Bili ste sudija na revans matchu Fischer-Spaski 1992. godine. Kakav je utisak na Vas ostavio Fischer?
Nikola Karaklajic: Bio sam sudija u cuvenom mecu Fiser – Spaski. Lotar Smit je od svog ministarstva spoljnih poslova dobio odobrenje da moze da ostane samo prvih pet kola. Tako sam ja produzio da sudim ostatak meca na Svetom Stefanu i Beogradu. Bila je to za mene velika cast. Sa Fiserom sam cesto pricao o muzici jer je on znao da sam bio urednik Radio Beograda. Recitovao mi je stihove Nila Janga koje je znao napamet, pa sam mu ja snimio jednu traku sa muzikom tog tipa (pretezno balade iz akusticnu gitaru) koju je on slusao u casovima odmora.
Fiser me je uveliko podsecao na Don Kihota (o cemu sam i pisao u pomenutoj knjizi „Caskanja o sahu“.
G.T: Kada biste pravili rang listu najjacih igraca u sahovskoj istoriji kakav bi bio poredak prvih deset?
Nikola Karaklajic: Mislim da je nemoguce praviti rang listu igraca iz razlicitih epoha. Pre se moze govoriti o „naj“utisku koji su ostavljali na mene pojedini velikani: Aljehin i Talj po svojim kombinacijama, Lasker po borbenosti, Nimcovic po svom sistemu, Reti po svojim studijama, Botvinik po naucnom prilazu sahu, Kapablanka po igranju zavrsnica, Kasparov po rezultatima, ali je najvecu strast za sahom ipak pokazao Fiser!
G.T: Poznati ste i kao sahovski pisac i novinar. Vasa nedavno objavljena knjiga „Caskanja o sahu“ uz ostale sadrzaje ima i putopis-sa opisima Vasih sahovskih putovanja po raznim zemljama. Knjiga je prava „poslastica“ za sve sahiste. Vasu knjigu „Da te pitam? – sahovski testovi“ koriste mnogi sahovski treneri. Koju Vasu knjigu smatrate najboljom?
Nikola Karaklajic: Knjiga „Da te pitam“ bila je namenjena nastavnicima koji su predavali sah skolama. U jeku je bila akcija „Sah u skole“ gde su se angazovali nastavnici koji su predavali duge predmete (jezik, matematiku, biologiju, fizicko itd). Ti entuzijasti nisu imali pogodan materijal za svoja predavanja pa sam ja smislio 52 testa za celu godinu. Sistem izlaganja je bio originalan podsecajuci na kod u otvaranjima Sahovskog Informatora. Knjiga je dobila godisnju nagradu l986. godine kao najbolja sahovska knjiga, ali nazalost nije dozivela drugo izdanje iz neobjasnjivih razloga.
Po ovoj knjizi rade nekoliko trenera u arapskim zemljama, delimicno je prevedena na engleski jezik na Malti, a potpuno prevedena na francuski jezik (Mme.Merlini) ali ceka francuskog izdavaca da je stampa. VM Dragan Barlov je imao ideju da je prevede na spanski jer se u toj zemlji sah odomacio u skolama, a veoma je cenjena i u Rusiji gde je upotrebljavaju kao udzbenik.
Predsednik Sahovske federacije Turske koji je nedavno bio u Budvi namerava da ovu knjigu iskoristi u nastavi u njihovim skolama u kojima sah dozivljava renesansu uz obilatu pomoc drzave.
A kod nas?
Ohrabrujuce deluje najava „Sahovskog zurnala“ i tandema Bokan / Sakotic da bi ovu knjigu ponovo izdali, prvo na engleskom, a zatin i na srpskom uz eventualnu podelu na nekoliko delova.
(Tanke knjige se lakse citaju nego debele!)
Moja poslednja knjiga „Caskanja o sahu“ rezultat je mog dugogodisnjeg pisanja po raznim listovima i casopisima. Necete verovati, ali moji prvi napisi o sahu su izasli pre vise od pola veka (Narodna Armija, Sport, Politika, Borba) da bi se kasnije nastavili u Politikinom zabavniku, Novosadskom Dnevniku, Mozaiku, Dugi, Razonodi, Novoj Razonodi, Huperu,a danas vec sestu godinu objavljujem svake subote svoje sahovske priloge u „Vikendu“ lista „Danas“.
Izabrao sam najzanimljivije pricice, pa uz neku anegdotu i dijagram, napravio sam knjigu
namenjenu pravim ljubiteljima saha. Onima koji vole da caskaju i kojima sah sluzi kao rekreacija.
A takvih je daleko vise nego oni koji se takmice. Delovi ove knjige upotrebljeni su i u TV seriji „Caskanja o sahu“ u sest epizoda novosadske televizije.
G.T: Odrzavate sahovske seminare i vodite sahovske kampove. Koliki je danas interes mladih za rad na sahu?
Nikola Karaklajic:Fudbaler koji prestane sa aktivnom igrom obicno postaje trener. Nikakvo cudo da sam i sam zeleo da neka svoja iskustva prenesem na mladje. Ali ne da ih ucim potezima, jer za to postoje knjige i kompjuterski programi, vec da ih naucim da zavole sah i uzivaju u njemu. Ja sah delim na takmicarski i rekreativni. Onaj prvi zahteva mnogo znoja, odricanja i napora da se uspe. Hleb profesionalnog sahiste je gorak. Ne mozete cele godine biti u savrsenoj formi. Sahovski turniri su kao arena za
gladijatore!
Ali zato, onaj drugi sah koji sluzi za razonodu uvek vam moze doneti neko zadovoljstvo, bilo da uzivate u nekoj partiji, ili kakvoj kombinaciji, ili da odigrate neku prijateljsku partiju u klubu, kod kuce, u parku ili na plazi!
Ucestvovao sam kao predavac i promoter saha na raznim seminarima, kursevima, sahovskim skolama u zemlji i inostranstvu. Zahvaljujuci tome sto govorim nekoliko jezika drzao sam predavanja i seminare u Italiji, Francuskoj, Tunisu, Alziru, Sri Lanki, Singapuru, Maleziji i na Malti. Bio sam profesionalno angazovan pod ugovorom na godinu dana u Dubaju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali kao najegzoticniji izlet smatram svoju jednomesecnu turneju po Bocvani. Padali su mi na pamet misionari koji su u proslom veku sirili hriscanstvo po Africi, a ja sam u ovom veku bio sahovski misionar koji je iz mesta u mesto sirio sahovsku kulturu po Bocvani.
Sa tako bogatim iskustvom nije ni cudo sto sam sest meseci bio angazovan u organizacionom odboru sahovske olimpijade u Dubaju 1986. da bih duznost zavrsio kao sef protokola. Bio sam i u organizacionom odboru novosadske Olimpijade
1990.
Poslednjih godina niko me nista ne pita, pa sam zahvalan sahovskim savezima sto su me ostavili na miru.Svaki novi predsednik koji dodje podvlaci crtu … „od sada cemo da radimo ovako“…pa onda upadne u istu gresku kao i prethodnici.
Za ozdravljenje nase sahovske organizacije zaista bi trebalo organizovati ozbiljno savetovanje gde bi pored sahista ucestvovali i naucni radnici, psiholozi, ekonomisti, menadzeri itd.
7. Goran Tomic: Da li mozete da date neki savjet za mladje clanove Sah mat liste?
Nikola Karaklajic: Savete je nepopularno deliti! Ipak onim mladjim bih rekao: „Uzivajte u sahu, radujte se pobedama, nastojte da budete sve bolji, ako budete kriticni prema sebi to ce vas voditi napretku!“
A za one starije:
„Nadji vremena za sah – imaces prijatelje celog zivota!“
8. G.T: Zahvaljujem Vam na odgovorima i zamolio bih Vas da predstavimo clanovima liste jednu Vasu partiju po Vasem izboru.
Nikola Karaklajic:
Karaklajic,N – Nedeljkovic,S
JUG-ch Sombor (3), 1957
1.e4 c5 2.Nf3 d6 3.d4 cxd4 4.Nxd4 Nf6 5.Nc3 g6 6.Be3 Bg7 7.f3 0-0 8.Qd2 d5 9.e5 Nfd7 10.f4 Nb6 11.0-0-0 Nc6 12.Nf3 e6 13.h4 h5 14.Bc5 Ne7 15.Nb5 a6 16.Nbd4 Nd7 17.Bd6 Re8 18.Ng5 Nf8 19.Be2 Nc6 20.Nxc6 bxc6 21.g4 hxg4 22.h5 gxh5 23.Rxh5 f6 24.exf6 Bxf6 25.Be5 Ng6 26.Qd3 Nxe5 27.Rh8+Bxh8 28.Qh7+ Kf8 29.Qxh8+ Ke7 30.Qg7+ Nf7 31.Qxf7+ Kd6 32.Ne4# 1-0G.T: Uz veliku zahvalnost IM Nikoli Karaklajicu na datom intervju podsjetio bih clanove liste da smo iz knjige IM Nikole Karaklajica“Caskanja o sahu“ (izdavac „Gutembergova galaksija“ tel /fax -: 011 639 430 (ul. Panciceva 8, Bgd)) i knjige „Sahovski testovi-Da te pitam?“ prenosili vise puta tekstove na ovoj listi, a zbog velikog interesa citalaca to cemo i nastaviti.
Intervju sa IM Nikolom Karaklajicem vodio Goran Tomic, urednik Sah – mat liste
(Preneseno iz stare Šah -mat liste)